DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Najnovija naučna ispitivanja na polju fiziologije rada ukazuju da je rad sa
motornom pilom zapravo otezanje rada za radnika. Tako na primjer potrošnja
energije po radniku iznosi:


a) kod rada sa motornom pilom 5,77 cal/min.


b) kod rada sa ručnom pilom 5,29 cal/min.


U odnosu na naprijed navedeno, motorna pila je najekonomičnije korištena
u posadi sa 4 radnika. No takova organizacija rada opet je na j nepovoljni ja po
zdravlje obzirom na prekomjerno i trajno opterećenje ljudskog organizma. Ovo
opterećenje radnici ne osjećaju u tolikoj mjeri, jer im rukovanje sa modernim
mehanizmom daje psihičko olakšanje i podstreka u radu.


Tretirano pomanjkanje radne snage na postovima sječe, moglo bi se, umjesto
zavođenja motornih pila, nadoknaditi kud i kamo ekonomičnije i efikasnije
sprovođenjem slijedećih mjera:


1. Stručnim obrazovanjem i omogućavanjem radniku napredovanje u struci.
2. Sređenjem stanja na polju tarifne politike — uključivši satnicu i normu.
Osnovni — startni — tarifni stav šumskog radnika treba označivati težinu
njegovog radnog mjesta, kategoriziranog kroz analitičku procjenu radnog mjesta,
umjesto jednostavnim i subjektivnim ocjenjivanjem.
Osnovni — startni i obavezni učinci šumskih radnika u jedinici vremena,
specijalno na poslovima sječe i izrade, trebaju se određivati sa više tehničke i
naučne dokumentacije, umjesto dosadanjim površnim i subjektivnim ocjenjivanjem.
Kod tako formiranih komponenata, iz kojih u konačnici rezultira osnovna
— startna zarada šumskog radnika, postići će se kod valjanih radnika podjednake
i odgovarajuće zarade, bez obzira radili oni na izradbi oblovine, rudnog ili
prostornog drveta, četinjara ili lišćara. u sječina´ma glavnog ili prethodnog prihoda,
pod težim ili lakšim uslovima. Podjednaka i odgovarajuća zarada imat će
za posljedicu formiranje povjerenja u nagrađivanje u šumarstvu, kojeg danas
nedostaje.
Kao dokaz navode se nerealni cjenici za izradu pojedinih sortimenata, koji
sadrže samo 4 različite cijene za cijelo područje kao da na istom postoje samo
4 različita uvjeta rada. Ili, kod maklianja celuloznog drveta jednaka je cijena
za makljanje cjepanica i oblica, a kod oblica opet jednaka za oblice 10 i oblice
20 cm promjera. Ponegdje je čak jednaka cijena za makljanje celuloznog drveta
tvrd´h i mekih lišćara, premda se učinci osetljivo razlikuju.


3. Opskrbom radnika sa kvalitetno priznatim ručnim alatima i odgovarajućim
Driborom za njegovo održavanje.
Jedna analiza šumskog alata sa priborom za održavanje koji se danas nalaz;
na upotrebi kod sječe, dala bi poražavajući rezultat. Tom prilikom došlo bi
se do spoznaje:


a) da se jedan dio alata treba odmah odbaciti kao neuporabljiv zbog dotrajalosti,


b) da se drugi dio treba temeljito i stručno urediti,


c) da je znatan dio na upotrebi neodgovarajućeg alata za dotični posao, kao


na primjer: piljenje
tankih komada sa 2-ručnom umjesto 1-ručnom pilom,
d) da najveći dio alata nije stručno uređen niti održavan, jer se ne uređuje
sa pomagalima već od oka,
e) pomoćni alati, kao odgovarajući klinovi, maljevi, kuke itd. bili bi prava
rijetkost i nepoznanica za naše radnike.