DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 33 <-- 33 --> PDF |
OSVRT NA UVOĐENJE MOTORNIH PILA U ŠUMARSTVO Ing. IVAN OŠTRJC ČINJENICA JE da se iz godine u godinu osjeća sve veće pomanjkanje kvalitetne radne snage na svim poslovima u šumarstvu, napose na poslovima sječe. Prestankom rada postarijih radnika, koji se iz bilo kojih razloga nisu dosada uspjeli zaposliti u povoljnijim uslovima nego Sto su šumski, proređivanjem sezonskih radnika iz dosada tzv. pasivnih područja, pomanjkanje bilo kakvih radnika za obavljanje šumskih poslova osjetit će se u budućnosti još više. Ovo pomanjkanje bilo bi očigledno i tada, kada bi potrebe postojale u današnjem opsegu. Međutim, s obzirom na obim poslova i sve veću primjenu živog ljudskog rada u šiimarstvu, s obzirom na proširenje i povećanje proizvodnje u šumarstvu, očekuje se i pored sve veće mehanizacije na širokom planu, da će potrebe i u budućnosti biti ako ne veće, a ono bar jednake. Normalno je da se već danas traži izlaz iz predviđene situacije. Jedan od načina je i zavođenje motornih pila u šfamarstvo. Realniju sliku o današnjem stanju šumskih radnika dala bi takva evidencija iz koje bi bio vidljiv priliv u stnuku mlađih radnika. Za potpunije sagledavanje tretirane problematike ne bi bila na odmet ni usporedba prosječnih zarada šumskih radnika sa prosječnim zaradama radnika slične težine rada u ostalim privrednim granama. Istina, s obzirom na još uvijek neevidentirano stvarno radno vrijeme i nerealne norme u šumarstvu, takvi podaci ne bi dali željenih rezultata, ali bi nas bar ponukali na sređenje stanja na tom polju. Uslijed pomanjkanja navedenih podataka otežano je voditi realnu diskusiju i uspješnu personalnu politiku za buduće razdoblje. Izlaz iz već danas ponegdje kritičnog stanja, odnosno pomanjkanja radnika traži svatko na svoj način.. Oni sa većim sječivim masama oduševljavaju se sa mehanizacijom sječe zavođenjem savremenih i za oko privlačivih motornih pila. Drugi opet sa većim površinama za podizanje novih nasada nadaju se riješiti svoj problem zavođenjem strojeva za sadnju. Svi zajedno opet, traže izlaz u stabilizaciji radne snage. Stručna literatura ukazuje na činjenicu, da je najdjelotvornija i najekonomičnija mehanizacija u šumarstvu moguća na poslovima izgradnje putova i obrade zemljišta na uzgajanju šume. Osim toga, tehnika rada sa strojevima na ovim poslovima nije tako komplicirana, kao što je slučaj sa strojevima za rušenje stabala. Radi komplicirane tehnike rada sa motornim pilama valja imati u vidu: 1. da put do rada sa motornom pilom vodi preko ručne pile, 2. da je radni sat motorne pile osjetljivo skuplji od radnog sata našega radnika, 279 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 34 <-- 34 --> PDF |
3. da još do danas nismo iskoristili sve mogućnosti povećanja učinka i olakšanja rada radnika sa ručnim alatom, 4. da motora pila iziskuje veće opterećenje i veći utrošak energije od ručne pile po radnom satu, 5. da tehnička izobrazba naših šumskih radnika nije na nivou, koji iziskuje rad sa motornom pilom, 6. da motorna pila nije univerzalni šumski alat, koji zamjenjuje uvijek ručnu pilu, 7. da se motorne pile trebaju zavoditi više radi sticanja iskustva, nego radi polučivanja ozbiljnijeg efekta. Nije na odmet, ako se podsjetimo na period prije 13 godina, kada su se motorne pile (tada 2-ručne) smatrale najsavremenijim i ključnim oruđem za povećanjem produktivnosti i zamjenom radne snage na poslovima sječe. Još nam je svježa uspomena na njihovu uporabljivost i njihov loš svršetak. Mnogi uzroci tadanjem neuspjehu postoje još i danas u nepromijenjenom obimu i obliku, bez obzira na sadanje 1-ručne pile. Tačno prije 7 godina pisao je u Drvarskom glasniku naš uvaženi stručnjak ing. Surić: »U našoj zemlji ne postoje uslovi za rentabilno uvođenje motornih testera. Radničke nadnice su niže nego u razvijenijim zemljama, a naši šumski radnici su vesti u rukovanju sa ručnim alatom. Nabavna cena, kao uvozna roba, nerazmerno je visoka, a znatne su teškoće u održavanju i nabavi rezervnih delova. Tereni su redovito teški, jer ae najveći deo seča vrši u planinskim krajevima. Pretežno se obavlja preborna seča, pa je drvna masa po 1 ha malena-». Ekonomičnost motornih pila treba motriti u odnosu na ručnu pilu i donju granicu debljine stabla koje se pili. Stupanj ekonomičnosit različit je za razne zemlie, kao i uslove rada. Prema stranim naučnim podacima obična pila učestvuje pri izradi 1 kub. m oblovine prosječno sa 25% od ukupno utrošenog vremena. Primjenom motorne pile. piljenje se uspijeva racionalizirati, odnosno učinak povećati za 4 puta (ali ne i drugih operacija kao što su: klaštrenje, koranje, nepredviđena danguba itd.) ukoliko je sve drugo u redu, tj. kvarovi, nepovoljan teren, oštrenje lanca itd. Neki podaci govore o uštedi ukupnog vremena tek za 46% po 1 ms. Rad sa motornom pilom nije ekonomičan na tanjim promjerima stabala ili grana i to: u Poljskoj ispod 12 cm, u Danskoj ispod 15 cm, u Engleskoj´ ispod 20 cm, u Austriji ispod 25 cm. O stupnju ekonomičnosti u našim uslovima, naša se operativa još nije izjasnila. Uslijed visoke nabavne cijene, skupog pogona i održavanja moglo bi se govoriti o ekonomičnosti rada sa motornom pilom samo u uslovima visokih radničkih nadnica ili u uslovima punog i kontinuiranog rada motora bez prenošenja sa jednog mjesta na drugo. U protivnom se više stimulira rad tuđe radne snage, tj. one na izradi motorne pile negoli vlastite na sječi šume. Motorna pila se sastoji od 250 raznolikih dijelova. Njihova zamjena i uvoz je moguć samo onda, ako se na upotrebi nalazi veća količina takovih pila. Njihovo usavršavanje i pojednostavnjenje bit će i u budućnosti isto toliko kao i dosadanje. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Najnovija naučna ispitivanja na polju fiziologije rada ukazuju da je rad sa motornom pilom zapravo otezanje rada za radnika. Tako na primjer potrošnja energije po radniku iznosi: a) kod rada sa motornom pilom 5,77 cal/min. b) kod rada sa ručnom pilom 5,29 cal/min. U odnosu na naprijed navedeno, motorna pila je najekonomičnije korištena u posadi sa 4 radnika. No takova organizacija rada opet je na j nepovoljni ja po zdravlje obzirom na prekomjerno i trajno opterećenje ljudskog organizma. Ovo opterećenje radnici ne osjećaju u tolikoj mjeri, jer im rukovanje sa modernim mehanizmom daje psihičko olakšanje i podstreka u radu. Tretirano pomanjkanje radne snage na postovima sječe, moglo bi se, umjesto zavođenja motornih pila, nadoknaditi kud i kamo ekonomičnije i efikasnije sprovođenjem slijedećih mjera: 1. Stručnim obrazovanjem i omogućavanjem radniku napredovanje u struci. 2. Sređenjem stanja na polju tarifne politike — uključivši satnicu i normu. Osnovni — startni — tarifni stav šumskog radnika treba označivati težinu njegovog radnog mjesta, kategoriziranog kroz analitičku procjenu radnog mjesta, umjesto jednostavnim i subjektivnim ocjenjivanjem. Osnovni — startni i obavezni učinci šumskih radnika u jedinici vremena, specijalno na poslovima sječe i izrade, trebaju se određivati sa više tehničke i naučne dokumentacije, umjesto dosadanjim površnim i subjektivnim ocjenjivanjem. Kod tako formiranih komponenata, iz kojih u konačnici rezultira osnovna — startna zarada šumskog radnika, postići će se kod valjanih radnika podjednake i odgovarajuće zarade, bez obzira radili oni na izradbi oblovine, rudnog ili prostornog drveta, četinjara ili lišćara. u sječina´ma glavnog ili prethodnog prihoda, pod težim ili lakšim uslovima. Podjednaka i odgovarajuća zarada imat će za posljedicu formiranje povjerenja u nagrađivanje u šumarstvu, kojeg danas nedostaje. Kao dokaz navode se nerealni cjenici za izradu pojedinih sortimenata, koji sadrže samo 4 različite cijene za cijelo područje kao da na istom postoje samo 4 različita uvjeta rada. Ili, kod maklianja celuloznog drveta jednaka je cijena za makljanje cjepanica i oblica, a kod oblica opet jednaka za oblice 10 i oblice 20 cm promjera. Ponegdje je čak jednaka cijena za makljanje celuloznog drveta tvrd´h i mekih lišćara, premda se učinci osetljivo razlikuju. 3. Opskrbom radnika sa kvalitetno priznatim ručnim alatima i odgovarajućim Driborom za njegovo održavanje. Jedna analiza šumskog alata sa priborom za održavanje koji se danas nalaz; na upotrebi kod sječe, dala bi poražavajući rezultat. Tom prilikom došlo bi se do spoznaje: a) da se jedan dio alata treba odmah odbaciti kao neuporabljiv zbog dotrajalosti, b) da se drugi dio treba temeljito i stručno urediti, c) da je znatan dio na upotrebi neodgovarajućeg alata za dotični posao, kao na primjer: piljenje tankih komada sa 2-ručnom umjesto 1-ručnom pilom, d) da najveći dio alata nije stručno uređen niti održavan, jer se ne uređuje sa pomagalima već od oka, e) pomoćni alati, kao odgovarajući klinovi, maljevi, kuke itd. bili bi prava rijetkost i nepoznanica za naše radnike. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Uslijed takovog stanja, mnogi radnici nisu u mogućnosti da i pored svesrdnog zalaganja pri radu postignu poželjnu i moguću zaradu. Pored toga se fizički nepotrebno i prekomjerno iscrpljuju, čime si samo otežavaju ionako težak posao. 4. Omogućavanjem radnicima obnavljanje i stručno održavanje šumskog alata. Za prvi početak trebalo bi svako šumsko gospoadrstvo imati bar jednu eolidno opremljenu radionicu za onbovu i uređenje alata. Trebalo bi spriječiti uređenje pila po seoskim nadrimajstorima, kojima radnici za loše i nestručno obavljeni posao još i plaćaju. Isto tako je nestručno isjecanje pila pomoću brusnih ploča. 5. Prevoženje radnika na posao i sa posla, gdje god to dozvoljavaju saobraćajne prilike. 6. Nabavkom iz uvoza kvalitetnog ručnog alata i pribora za njegovo stručno održavanje, kao na primjer: švedske 1-ručne pile sa pojačanim zubima, poljske Jyri-pile, mjerila za poravnanje i razvraćanje zubaca pile itd. 7. Formiranje, bar u republičkim centrima, specijaliraznih radnji za nabavu i prodaju priznatih i kvalitetnih alata, pribora, zaštitnih sredstava pri radu i svega ostalog za potrebe operative u šumarstvu. Sprovođenjem navedenih mjera iskoristile bi se postojeće rezerve i vlastite mogućnosti za olakšanje rada i povećanje učinka, odnosno zarade šumskog radnika, što bi imalo za posljedicu priliv novih i mlađih radnika čime bi prestala potreba za zavođenje motornih pila pod svaku cijenu. LITERATURA: Ing. S. Šurić : Upotreba motornih testera u eksploataciji šuma (Drvarski glasnik br. a/54). Dr. Gläser: Die Ernte des Holzes. Dr. Kaminsky : Grundlagen ges Arbeits- und Zeitstudiums. Dr. G 1 a ä e r: Wo stehen wir heute in der forstlichen Arbeitslehere? (Der Forstend Holzwirt). ZUSAMMENFASSUNG Im Forstwirtschaft sind immer weniger Arbeitskräfte vorhanden. Einige Forstleute möchten dieser Mangel mit Verwendung der Motorsägen ersetzen. Stundenlöhne und technische Waldarbeiterausbildung sehr niedrig sind. Motorsägen teuer und deshalb unekonomisch. Eine Leistungssteigerung der Waldarbeiter und Ausbildung des Waldarbeiterstandes kann man mit folgenden Massnahmen erreichen: 1. Waldarbeiterfachausbildungen über richtige Arbeitsweise, Gerätepflege und Geräteinstandsetzung. 2. Bessere und richtigere Entlohnung. 3. Versorgung der Waldabeiter mit mustergültigem Handarbeitsgerät und Werkzeug. 4. Gründung der Werkstädte für Gerätepflege und Geräteinstandsetzung. 5. Transport der Waldabeiter nach der Arbeitstädte und zurück, wo die Möglichkeit besteht. Erst dann kann die Motorsäge in Vordergrund treten, weil der richtige Weg zur Motorsägenarbeit über richtige Handarbeit führt. 282 |