DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Podaci u pogledu reljefskih karakteristika, zatim svjetlijeg ili tamnijeg tona snimaka, rasporeda vegetacije i dr., provjereni na terenu, po povratku sa terena ponovo su analizirani. Oni su nam dali korisne podatke za primjenu aerosnimaka i u susjednim obalnim područjima rijeka, gdje se prilikom daljih radova nije morao uvijek obilaziti sav teren, što je znatno ubrzalo i olakšalo istraživanja. Kod istraživanja litogeno-karbonatnih tala Dalmacije (7), također su rabljeni aerosnimci. Tako su u vezi sa identifikacijom laporovitih litogeno-karbonatnih tala. uočene mogućnosit identifikacije ovih tala na temelju karakteristika njihovog reljefa, vegetacije i boje. Vegetacija je na ovim tlima bujnija, nego na susjednim. Na aerosnimcima prikladnog mjerila može se uočiti i karakterističan stepenast mikroreljef ovih tala. Boja obrađenog tla pokazuje izmjene svjetlije i tamnije nijanse, koje su uzrokovane neujednačenim procesima erozije. Identifikacija dolomitnih litogeno-karbonatnih tala teška je, i moguća upotrebom samo kvalitetnih stereoparova krupnog mjerila M = 1 :10000 i veće, uz temeljito obavljen terenski rad. Vapnenčeva litogeno-karbonatna tla najlakše su dešifrirana karakteristisčnim reljefom. Najjednostavnije se dešifriraju ako se nalaze na pozitivnim formama reljefa. Šljunčana litogeno-karbonatna tla identificiraju se također najlakše svojim značajnim reljefom. Granica ovih tala prema drugim tlima, može se često ustanoviti po nagloj promjeni smjera i veličine nagiba. U kontinentalnom dijelu, gdje postoji praksa sakupljanja skeleta iz površinskog dijela tla. mogu hrpice sakupljenog skeleta poslužiti kao indikacija za prisutnost ovih tala. ZAKLJUČAK Posljednjih decenija fotogrametrija dobiva sve veću primjenu u mnogim privrednim granama gdje su neophodni specijalni radovi snimanja i proučavanja terena. I u pedološkim istraživanjima postala je fotogrametrija u novije vrijeme važno pomoćno´ sredstvo koje u mnogome olakšava i ubrzava radove na terenu. Pored općenitih podataka, te podataka vlastitih istraživanja, u ovom su radu navedeni indikatori koji mogu da posluže pedološkoj identifikaciji snimaka kao: raspored i karakter vegetacije, reljef, geološka podloga, erozija, vodne prilike — hidrografija, te boja ili ton tla ili geološke podloge (matičnog supstrata). Istraživanja tala veoma su kompleksna i zahtijevaju mnogo vremena i truda. Stoga se kombinirana analiza aerosnimaka i studija tala na terenu, a zatim u laboratoriju, pokazala veoma korisnom i efikasnom i u ovim istraživanjima. LITERATURA: 1. Bur in gh, P.: The Analysis a. Interpretation of Aerial Photographs in Soil Survey and Land Classification, Delft, 1954, Netherland. 2. Buringh, P. a. van Li ere, W. J.: Example of a reconnaissance soil map produced by the pedoloffical analysis of aerial photographs, followed by the study of soils in the field, 1954. 3. Buringh , P.: The Role of Aerial Photography when drafting shemes for underdeveloped countries, Delft, Netherland. 4. Clarke , G. R.: The Study of the Soil in the Field, Oxford, 1957. 5. Dimitrijević , M.: Primena fotogrametrije u geologiji, Geodetski list, Zagreb, 1966. |