DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Međutim, razumljivije je da će uloga aerosnimaka u budućnosti postajati sve važnija; ona se neće primjenjivati samo u pomaganju razvoja novih teritorija, već i za daljnji razvoj i unapređenje razvijenih zemalja. Naša iskustva u pogledu primjene aerosnimaka u pedološkim istraživanjima još su prilično skromna. Može se, međutim kazati da je i kod nas u novije vrijeme njihova primjena u ovim istraživanjima sve opsežnija. Prilikom radova na pedološkim istraživanjima i izradi agropedološke karte za neka područja istočne Slavonije, jedan od naših zadataka bio je izraditi detaljnu pedološku kartu Zadružne ekonomije i seljačkih posjeda sa toga područja. Gotovo čitavo područje istraživanja leži na recentnom riječnom aluviju. Kod terenskog rada, uz katastarski plan Zadružne ekonomije i seljačkih posjeda u mjerilu 1 :2880, poslužili su nam aerosnimci (parovi aerosnimaka) i Stereoskop. Lf / / \ konfiguracija reljefa ĆD / .4 1 aluvijalnokarbonatna glinenoilovasta i ilovasta tla \ ´ "8 X— ´ir 2 aluviialnokarb°j. j fD ,„ *™7\m «´[hjLiM—^^ž*´/´ « natna pjeskovitoilovasta i ilovasta /´. „v . .´JU , ,´fg> $ . >3y\ .´ Y/ >. „ , .. , ,3 aluvij alnokarbonatna ilovasta pjeskovita tla 0 »*» »4 i i4 aluvijalnokarbonatna hidrogenizirana tla 5 antropogena tla Proučavajući snimke pod stereoskopom (sL 3 i 4) uočeni su detalji terena, koji su nam mogli biti važni u pogledu orijentacije i brže sistematizacije tala. Upravo mogućnost stvaranja stereoskopskog modela terena, pomogla je da označimo mnoge karakteristike reljefa i tala ovog područja. Konture reljefa skicirane su u kartu prije izlaska na teren, i onda ove oznake kontrolirane na samom terenu. Istovremeno su obilježavani zapaženi tamniji i svjetliji tonovi snimaka. Rezultat je bio slijedeći. Na označenim reljefskim uzvišicama na terenu nalazili smo lakše aluvijalna karbonatna tla, pjeskovito-ilovasta do ilovasto-pjeskovita. Na nižim mjestima od spomenutih (visinske razlike mijenjale su se ovdje između 0,50—1—2, a mjestimično i do 3 i 4 metra), javljala su se nešto teža aluvijalnokarbonatna tla, tj. pjeskovito-ilovasta do ilovasta. Tamniji ton na aerosnimcima ukazivao je na terenske depresije sa tlima još težeg mehaničkog sastava, tj. ilovasto- glinastog i glinastog, koja su već ponegdje bila i znatno hidrogenizirana. Nadalje, pravilan raspored nekolicine drveća na aerosnimku, kod terenskog obilaska, pokazao je da se na tim mjestima teren nešto oštrije lomi i da je tu protoka obrasla niskom barskom vegetacijom. |