DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 19 <-- 19 --> PDF |
c) mrtv e saobraćaj nice, koje leže isto u šumi, ali na nju nije moguće izvlačenje drveta. Koncentrirane serpentine brojimo isto u ovu kategoriju. Za izvlačenje drveta i utovarivanje od velike je važnosti visina ili dubina crt e vezilice 1 ) produtkivne ceste. Šumar nastoji, da formira cestu tako,, da ne bi ležale te crte previše iznad, odnosno ispod njezine nivelete. Šumar mora kod trasiranja i gradnje produktivnih cesta voditi naročitu pažnju o formiranju konkavni h krivina i to u pogledu njihovog polumjera i njihovog proširenja, kao i izgradnje utovarišta. Produktivne šumske ceste normalno su jednotračne , zato je njihovo formiranje različito od javnih dvo ili više tračnih. Specifičnost šumskih produktivnih saobraćajnica je njihovo opterećenje, koji se bitno razlikuje od opterećenja na javnim cestama. Kao posljedica tog opterećenja proizlazi načelo o sužavanju i skraćivanju saobraćajnica. Produktivne ceste su bitno manje opterećen e od javnih, samo od 0—100 tona na dan, ili u prosjeku 10 tona/dan. Javne ceste opterećene su od kakvih 100—50.000 tona na dan, ili u prosjeku oko 1.000 tona, što znači 100 puta više. Na javnim cestama raste saobraćaj i opterećenje iz godine u godinu, na šumskim saobraćaj je sve rjeđi što veća vozila dolaze u šumu, a opterećenje je uglavnom konstantno. Zbog toga mnogi tehnički i ekonomski zaključci, koji važe za javne, ne važe za šumske ceste. Na javnim cestama transport je putnika vrlo velik, na šumskim međutim ostaje drvo glavno opterećenje. Zato mora biti i na prvim i na drugim i različit koeficijenat sigurnosti, što se opet odrazuje na njihovoj ekonomskoj i tehničkoj problematici. Najvažnije je pitanje koliko žila, kakvog kvaliteta i gdje ih treba položit i na nekoj datoj šumskoj površini. Kod toga važe jedni principi u ravnici, drugi na blagim, treći na strmim, a četvrti na vrlo strmim kosama. Drukčije polažemo u istoj šumi žile za okolne potrošače, drukčije za daljne potrošače. U posljednjih dvadeset godina razvila se nova nauka o optimalno j gustoć i šumskih saobraćajnica i o njihovoj teoriji.2) Trasiranje šumskih cesta vrši se isključivo direktno m metodom, dok javnih indirektnom. Traser šumskih saobraćajnica izabere pozitivne terenske linije , po kojima polaže trasu tako, da tvore međusobno što bolju saobraćajnu mrežu, ili saobraćajno žilje. Zadatak je trasera javnih cesta, da međusobno spaja samo izvjesne pozitivne tačke. Sve više postaje aktuelna i kod nas gradnja šumskih cesta strojevima. Samo šumar može izabrati najbolje metode, te ih uspješno primjenjivati, kako bi zaštitio šumu od ozlijeda kamenjem kojeg strojevi ruše kosama tokom gradnje. Ovo kamenje može šumu, u kvalitetnom pogledu, sasvim devastirati. Zna se, da su pogledi šumara na naklone nivelete, na izjednačenje kubatura, na gradnju gornjega ustroja itd. specijalni i opravdani. Kako vidimo samo iz nekoliko ukratko prikazanih specifičnosti šumskih cesta, razlikuju se one bitno od javnih. Ne samo gravitacione i lokomotivske željeznice, čekrci, uspinjače, vodna i suha točila, vodeni putevi itd., koje danas u pojedinim područjima Jugoslavije uglavnom samo još uzdržavamo, i za koje i) Klemendić I.: Iz teorije Šumskih saobraćajnica, »Narodni šumar«, Sarajevo IMS. broj i—6, strana 255. *) Klemenčić I.: Ekonomika, »Šumska enciklopedija«, Zagreb 1959, strana 751. |