DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Nakon uvođenja trostepenske nastave, u studijskoj godini 1960/61., predavat će se šumske komunikacije, kad dođe nova generacija na red, u 4. semestru sa 2 -4- 1 sata + 2 dana terenskih vježbi (za I. stepen) 7. semestru sa 2 + 2 sata + 0 dana terenskih vježbi (za II. stepen) 8. semestru sa 2 + 2 sata + 12 dana terenskih vježbi (za II. stepen) Kod podjele materije, koja neka se predaje u prvom, a koja u drugom ste penu, a da se sačuva princip, po kojem mora dati već prvi stepen zaokruženo znanje, a drugi omogućiti normalni prelaz i produživanje nastave prvog, došlo je do velikih poteškoća. Imajući u vidu i gimnazijalce i tehničare, kao i potrebe operative, moći ćemo prilično udovoljiti iznešenom principu, ako u prvom stepenu student uči gradnju cesta, ručno i strojno, u drugom projektiranje cesta, mostova i žičara. Osim gradnje da sluša student u prvom stepenu i teoriju šumskih saobraćajnica, kako bi student sa srednjom šumarskom školom, ako ne će studirati i drugi stepen fakulteta, ovom materijom svoje znanje produbio. Po ovoj zamisli izrađeni su nastavni planovi i programi. Šumske zgrade predavat će se po novom u 6. semestru sa 2 + 2 sata, samo za II. stepen. Tim planom smanjila se nastava iz šumskih komunikacija za 8%, dok je iz šumskih zgrada ostala nepromijenjena. Po novom stepenskom studiju predviđena je nastava u prve četiri godine xa sve predmete: a) za predavanja i vježbe na šum. fakultetima 3.465 dana, ili 100% b) za terenske vježbe 185 dana, ili 100% Od toga otpada na šumske komunikacije: a) predavanja i vježbe 165 sati, ili 4,8% b) terenske vježbe 14 dana, ili 7,6 %. Kako vidimo od ukupnog nastavnog veremena predviđenog za odgoj jednog šumarskog inženjera trošit će se za šumske komunikacije, za jednog od glavnih predmeta struke, manje od 5% sati za predavanje te vježbe i manje od 8% dana za terenske vježbe. Ovdje nismo uzeli u račun još postotak potrošenog vremena, koji je potreban za propedeutske predmete (matematika, geodezija, mehanika itd.), koji omogućavaju studentu razumijevanje predavanja šumskih komunikacija. Ali pošto su ti predmeti potrebni više ili manje i nekojim biološkim i ekonomskim predmetima, to ih nije moguće objektivno podijeliti na pojedine šumarske stručne predmete. c) U čemu je specifičnost šumskih saobraćajnica? Vidimo da ljubljanski Šumarski fakultet planira nastavu iz »Šumskih komunikacija- « u prvom i drugom, po potrebi i trećem stepenu. Svjestan je potrebe ove nastave, kao i njezine šumske specifičnosti. Sjetimo se samo, da su šumske saobraćajnice primijenjen e saobraćajnice sa naročitim zadacima. Slične su primjenjene rudarske, industrijske ih poljoprivredne saobraćajnice. Tako dijeli na pr. šumar ove svoje saobraćajnice na tri kategorije: a) spo j ne, koje vežu šumu sa javnom mrežom, odnosno sa potrošnicima, b) produktivn e saobraćajnice koje leže u šumi samoj i vrše dva zadatka: transport, i pojeftinjenje izvlačenja drveta, |