DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 12 <-- 12 --> PDF |
dinantnih sustava (di,s, D) za visinske razrede od dva metra (2—4, 4—6, ß—8 m ....) . U svakom od tih koordinantnih sustava na os rc nanijete su prosječne žirine krošanja D (od 1 do 10 m). U smjeru ordinatne osi nanose se di,s pripadni pojedinim širinama krošnje (klasama od D), i to sa svojim aritmetskim sredinama za te klase .Svrha je tog nanošenja dati tok kretanja di,s u ovisnosti od D, ali i od v (2—4, 4—6 m, . . . . ). Krajeve nanesenih ordinata unutar jednog koordinatnog sustava (v = const) spojili smo u izlomljene krivulje-poligone (crtkano u si. 3). Te daju kretanje đi,a u ovisnosti od D. No krajevi nanesenih ordinata za iste apscise D (na pr. D = *—4, ili 4—5, ili 5—6 . . . . ) no različite visine (v = 2—4, 4—6, ) spojeni su u uzdužne izlomljene krivulje (si. 3 gore također crtkano), koje daju kretanje di,s kod konstantnog D u ovisnosti o promjenljivoj visini. Obje familije krivulja trebalo je izjednačiti. Izjednačenje je obavljeno grafički postepenim približavanjem uvažujući dva principa i to: a) da se obje familije krivulja (u stvari jedne su visinske, a druge kao one u si. 2) po mogućnosti sve harmonizira s odgovarajućim karakterističnim zakrivljenostima, te b) da nakon dovršenog izjednačenja bude za obje familije ispunjen uvjet 2 n\ <2K = 2d gdje je, na pr. za uzdužne krivulje, n, broj stabala za pojedine klase D; = const, po visinskim klasama (dakle duž jedne krivulje), ds ordinata izjednačene krivulje na odgovarajućoj apscisi, a d pojedina opažanja di,3 pripadna klasama D; = const, (jednoj krivulji). Iz uzdužnih izlomljenih poligona prešlo se najprije na glatke uzdužne krivulje (prva aproksimacija). Na temelju tih dobili smo popravljene poprečne poligone (si. 3 gore). Popravljanje tih poprečnih poligona izazvalo je pomake uzdužnih krivulja (si. 3 dolje). Razlika d = ž m dit — 2 d izražena u % od 2 n\ dx za pojedine uzdužne krivulje jele i smreke (koordinatni sustav v, d) svuda je učinjena manjom od 1%; ta razlika za poprečne krivulje (koordinatni sustav D, d) kreće se od 0 do 1,5%.S) Gdje su te razlike za uzdužne krivulje bile veće od 1% vršen je idejni (numerički) pomak krivulje (rastavljene u dva dijela). Veličina takvog pomaka na pojedinim mjestima (apscise v ~ 2—4, 4—6 ... . m), učinjena je obrnuto proporcionalnom sa m pojedinih visinskih klasa za D; = const. Na temelju takvog grafičkog izjednačenja dobiveni su i za smreku i za jelu podaci sadržani u priloženoj tabeli. Deblje ispisane brojke daju traženo kretanje promjera đi,j u ovisnosti o širini krošnje i visini stabala. Do njih s lijeve strane upisane su aritmetske sredine neposrednih opažanja (ordinate crtkanih krivulja u si. 3) sa pripadnim srednjim pogreškama. U tabelu su unijeti i odnosi D/đi,3 za pojedine visinske stepene kako za jelu tako i za smreku zajedno sa srednjim pogreškama tih kvocijenata. Kretanje odnosa D/di,s u vezi sa porastom visine prikazano je za jelu i za smreku u slici 4. Po tim podacima za istu širinu projekcije krošnje (D) smreka daje nešto veći đi,s od jele. Prema našim mjerenjima dužina krošnje (izmjerena na 921 stablu smreke i 1.430 stabala jele) izlazi da je u prosjeku dužina krošnje kod smreke 76% od totalne visine stabla, a kod jele 72°/o od te visine. Krošnja jele premda relativno kraća od krošnje smreke je nešto " Kod smreke za visinsku klasu 20—22 m ta razlika iznosi iznimno ZJPft no obzirom aa broj stabala (oko 200) ona je ustvari beznačajna. 258 |