DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 9 <-- 9 --> PDF |
lozi ovome su prije svega u ograničenim financijskim sredstvima (a to su relativnu visoke investicije) a isto tako i u otsustvu jedinstvenog nacionalnog programa radova i još uvijek nedovoljno rasčišćenim problemima; tehnologije i ekonomike ovakve proizvodnje drveta. U podizanju četinarskih plantažnih nasada javljaju se i posebne teškoće, prije svega pitanje izbora vrste drveća, a zatim i sporost u organiziranju sjemenske i rasadničke baze za masovnu proizvodnju sadnog materijala. Najzad kad je riječ o problemima podizanja plantažnih šumskih nasada, treba ukazati na neke probleme čije pravilno rješavanje može mnogo da utječe na čitav problem rada u ovom pravcu. Naime, ideja šumske plantažne proizvodnje nije se rodila samo na liniji borbe za uravnoteženi nacionalni bilans drveta; ona je isto tako, ako ne i više, važna i sa savremeno najracionalnije korišćenje zemljišta. Otuda je u praksi došlo do vrlo različitih organizacionih formi kombinirane, združene šumsko-poljoprivredne proizvodnje. Tako: — osnivaju se posebni kombinati za trajno kombinirano poljoprivrednošumsko korišćenje zemljišta (na primjer na području sreza Sremska Mitrovica i Vinkovci); — objedinjavaju se poljoprivredna dobra i šumska gazdinstva u jedinstvene organizacije (primjer sreza Koprivnica); — osnivaju se posebni pogoni za plantažnu proizvodnju drveta u drvnoindustrijskim kombinatima (primjer Maglaj), i — osnivaju se posebni pogoni za združenu poljoprivredno-šumsku proizvodnju dobara i za šumsko-poljsko korišćenje zemljišta kod šumskih gazdinstava (najčešći oblik i karakterističan za cijelu zemlju). Nema sumnje da su ovi organizacioni oblici u osnovu zdravi jer se u svakom od njih ide na najrentabilnije korišćenje zemljišta i drugih prirodnih uslova. Hitnim obezbjeđenjem potrebnih sredstava treba osigurati kako »planove plantažiranja«, tako, i još više, pokret za kombinirano korišćenje zemljišta. Aktuelnost problematike šumarstva u oblasti regeneracije, obnove i podizanja šuma izražava se u zakašnjavanju i podbacivanju skoro svih vrsta šumsko kulturnih radova. To se vidi iz ovog pregleda: Planirano Izvršeno % 1957—1961. 1957—1961. plan — Pošumljavanja 110.000 80.000 72 — melioracija degradiranihi šikara šuma 200.000 135.000 68 — unošenješume četinara u lišćarske 150.000 30.000 20 — podizanje topolovih plantaža i šuma 30.000 22.000 73 — radovi njege i zaštite šuma 750.000 580.000 77 — uređivanje šuma 2,000.000 1,850.000 92 Kao što se vidi, koncem 1960. godine ni kod jedne vrste šumsko-kultumih radova nije bio postignut cilj postavljen Petogodišnjim planom što nije slučaj ni sa jednom drugom privrednom oblasti. Naročito su zaostajali radovi na melioracijama i unošenju četinara u lišćarske šume. |