DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 82 <-- 82 --> PDF |
vidimo i veliki broj vrsta pretežno raširenih i u našim planinskim šumama), zatim zemljišta (sa posebnim osvrtom na kvarterne naslage i glacijalni reljef) i njegove povezanosti sa pojedinim tipovima šuma, autor nam izlaže i principe geobotaničkog rajoniranja Pskovske oblasti, u kojem je došao do novih i zanimljivih podataka. Kroz Pskovski rajon provučena je južna granica tzv. južne tajge. Autor na osnovu svojih istraživanja ispravlja tu granicu koju su ranije povukli neki autori (J. D. Zinzerling iL. A. Sokolov) i daje njezin novi položaj koji bolje održava razlike u karakteristikama vegetacije (na sjeveru oblasti južne tajge, a na jugu podzone »četinarsko-širokolistne«). Zbog upoznavanja sastava šuma ove oblasti, kao i zbog metodike kojom se vrši istraživanje fitocenoza u SSSR-u, te metodike prirodnog i privrednog rajoniranja, ovaj rad ima za nas poseban interes. Iz njega dolazimo do saznanja o karakteru i sastavu nekih borealnih tipova šuma, po sebno johovih sastojina na blatima (tresetištima), te mješovitih šuma četinara (pretežno smrče) i listopadnih vrsta (breze, gorskog jasena, lužnjaka, lipe, lijeske i dr.) sa vrstama zeljastog bilja i mahovina koje susrećemo i u našim šumama. Međutim, po sastavu drveća ove šumske fitocenoze znatno odstupaju od naših i pokazuju izrazito borealni karakter, gdje se naše, po pravilu planinske vrste, spuštaju u rječne doline i ravnice. Autor je svoj rad ilustrovao i trima geografskim kartama. Za svaki od obrađenih rajona (ukupno 19) data je na kraju ovog rada i sažeta geobotanička karakteristika. Pavle Fukarek ISPRAVAK U članku prof. dr Klepca (5. L. 1061. str. 85 i 87) zamijenjene su slike 1 i 2, pa molimo čitaoce da to isprave. |