DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 8 <-- 8 --> PDF |
PROBLEMI I MJERE RAZVOJA ŠUMARSTVA Razmatranjem uslova i mogućnosti razvoja šumarstva na dugoročnom planu i u bližoj perspektivi, očigledno´ je da postoji niz ozbiljnih problema. Neki od njih stvoreni su i postoje u blažoj ili oštrijoj formi kroz cio poslijeratni period, dok su se drugi rađali kasnije. Svi ovi problemi proisitiču iz: — prvo, nedovoljno razvijene materi jalno-tehničke proizvodnje (slaba otvorenost šuma, primitivna oruđa rada i dr.); — drugo, stalno nedovoljnih financijskih sredstava; — treće, nesređenih organizaciono-proizvcdnih odnosa između šumarstva i industrije drveta kao< i stalno mijenjanih oblika unutarnje organizacije šumarstva kroz cio poslijeratni period. U otklanjanju nastalih problema i teškoća preduzimane su, naročito od 1954. godine, razne manje ili krupnije mjere. Među ovim posljednjim naročito se ističu: — propisivanje šumskih taksa kao maksimalnih dozvoljenih cijena drveta na panju; — osnivanje fonda za unapređenje šumarstva; — kreditiranje investicija u šumarstvu iz Općeg investicionog fonda, i — promjene u režimu cijena šumskih i drvarsko industrijskih proizvoda. Navedene kao i druge poduzete mjere nisu bile ni približno dovoljne da se likvidiraju problemi i otklone teškoće u razvoju šumarstva. a) Problemi proizvodnje. U prosjeku naša šumsko-privredna tehnologija stoji na dosta niskom stepenu. Međutim, postoje velike razlike po područjima, tako da se tehnologija u jednima nalazi na evropskom nivou, dok u drugima tek izlazi na puteve savremenog gajenja i iskorišćavanja šuma. U kompleksu proizvodne problematike izdvajaju se na prvom mjestu slabosti u gajenju i zaštiti i čuvanju šuma. Ove slabosti praktički se ogledaju u relativno uskom frontu radova na njezi šuma (prorede, čišćenja i dr.) i stalno nedovoljnoj odbrani šuma cd požara, insekata, biljnih bolesti i prirodnih nepogoda. One su posljedica niza faktora, ali naročito nedostatka novčanih sredstava (oni se često »ne isplaćuju«) šumskih gazdinstava i inercije i zaostalosti dijela šumarskih stručnjaka zbog odsustva tradicije primjene savremenih metoda i nedovoljnog poznavanja tehnike radova. Dalje, u grupi ovih problema ističe se i spor razvoj aktivnosti na poboljšanjušuma unošenjem novih, ekonomičnijih vrsta drveća u stare sastojine, naročito četinara u planinske i topola u ravničarske šume. Iako je to najbrži i najbolji put rekonstrukcije šumskog fonda, obim radova je vrlo ograničen. Siri rad u ovom pravcu zahtjevaće da se napravi program izdvajanja šuma za rekonstrukciju, zatim treba organizirati masovnu proizvodnju četinarskog sjemena i sadnica; osposobiti stručne kadrove na bazi stečenih iskustava i pozitivnih rezultata u zemlji i inostranstvu itd. U ovom pravcu treba organizirati i specifičan naučno-istraživački rad. Posebno se u proizvodnoj problematici otvaraju i problemi u radu na podizanju plantažnih i drugih visokointenzivnih šumskim nasada topola i četinara. Naime, i pored široke propagande u stručnoj i širokoj javnosti i nesumnjivo pozitivnih, iako skromnih, rezultata koji su već postignuti, pokret plantažne proizvodnje drveta ne širi se kako* se očekivalo i kako bi objektivno trebalo. Raz |