DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 73 <-- 73 --> PDF |
ografskim kartama. Jednom kartom prikazao je areal bijelog bora za cijelu FNRJ. Bijeli bor u Bosni i Hercegovini većim dijelom se proteže centralnim planinama. Sjeverna mu je granica: Kotor Varoš — Teslić — Doboj — Tuzla — Kladanj. Istok — Drina. Od gornjeg toka Drine bijeli bor se povezuje s nalazištima u Srbiji, Južna granica se nalazi jugoistočno od Sarajeva — gornji Vrbas. Zapadna je granica Gornji Vakuf — Bugojno — Jajce — Kupreska i Hrbljinska visoravan — Staretina planina — Šator i Jadovnik — Drvar — Bosansko Grahovo. Areal bijelog bora u Bosni i Hercegovini je disjunciran tj. iskidan s tri otoka: 1. Gornja Bosna, 2. Sliv Ukrine i Usore, i 3. Na liniji Doboj — Maglaj — Zenica — prema Drini. Bijeli bor u Bosni i Hercegovini je rasipan u područjima s uticajima kontinentalne klime, a na jugozapadu su mediteranski uticaji. Staništa pod bijelim borom su na raznim geološkim substratima: serpentini, trijas, jura, kreda, verfenski škri- STRANA STRUČNA LITERATURA Die Waldwirtschaft unđ Holzindustrie der Sowjetunion. Von Forstmeister a. d. Dr forest. Erwin Buchholz, Hamburg —Refhbek. X, 232 Seiten, 66 Abbildungen, Format 10,8X24,5 cm. RLV Verlagsgesellschaft— Miinchen, Bonn, Wien—1961. Ovu je izvrsnu knjigu napisao E. Buchholz, eminentan´stručnjak i vjerovat no (iza dorevolucionog Arthura K>uedne~ ra) danas najbolji inostrani poznavalac šumarskih prilika u Rusiji. Donijeti tako obiman materijal na tako malo stranica nije lak posao. Izgleda da je upravo autor bio pozvan da ga obavi — čovjek koji je 1911—1914 studirao šumarstvo u Petrogra du, bio neko vrijeme u službi te zemlje, a nakon toga sve do danas pomno pratio njezin razvitak. / Mnogom je od nas šumara poznato iz vlastitog iskustva, kako se ponekad zaplete u kučine protuslovnih podataka crpljenih iz sovjetskih knjiga, brošura i časopisa. Velikom trudu i snalažljivosti autorovoj dužni smo odati priznanje što je uspio ukloniti i tu kaotičnu smetnju. Pisac je ponosan već prvom svojom - studijom: Šumoprivreda i drvarska indu- Ijevci, lapori, krečnjaci itd. Bijeli bor dolazi u pojasu 300—1200 m na svim ekspozicijama. U višim položajima ipak mu odgovaraju toplije ekspozicije (W SW, S, SO). Dr J. Kovačević FUKAREK, P.: Planinski bor — klekovina (Pinus mugo Turra) i njegovo značenje za zaštitu tla i vegetacije naših planina. Naše starine. VI pp. 203 — 218. Sarajevo, 1959. Autor na monografski način, a opet sažeto, iznosi sveukupnu problematiku o klekovini bora (Pinus mugo Turra). Nakon kraćeg taksonomičnog izlaganja iznosi pregledno sadanje stanje rasprostranjenosti ´klekovine bora na bosansko-hercegovačkim planinama. U ovome izlaganju historijskim redom iznosi floristička i vegetacijska proučavanja klekovine bora za bosansko-hercegovačke planine. U podacima iznosi lokalitete i ekološke prilike staništa pod klekovinom bora. Na kraju ra-s da predlaže, da se klekovina bora zaštiti, budući da je ona izvrsni fconservator tj. čuvar naših planina pred razornom stihijom erozije. Kovačević dr Josip strija Sovjetskog Saveza, jer su se progno ze koje je tu postavio još pred 30 godina pokazale pravilnim. Razumije se da ovako obiman materijal donesen vrlo zbijeno, ne zanemarivši ni jednu granu šumarstva nije moguć ni naj sažetije epitomirati. Zato ćemo ukazati sa mo na poglavlja u koje je knjiga razdije ljena: 1. Historijski razvitak (počeci ruskog šumarstva do Petra I., zatim 18. vijek; drvarska industrija od početka 19. vijeka do Prvog svjetskog rata i konačno razvitak pod sovjetskom vlašću). II Pri rodna osnovica šumoprivrede i drvarske industrije (područja šuma; vegetacijske zone: polarne pustinje, tundre, močvare, šume: tajga, smjenjivanje bora omorikom, šumske štete, glavne vrste drveća itd.). III Izmjena p e j z až a poš u m 1 j av a n j e m i melioracijom osobine ruskog uzgajanja šuma; postupak u bešumnim područjima; šumoprivreda na sjeveru; zaštita prirode). IV Statisti čki podaci o šumskim površinama i drvnim masama (šume u SSSR; površine i mase; dobni razredi i 239 |