DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 72 <-- 72 --> PDF |
zaštitu i eksploataciju. Veličina im se kreće između 20 i 25 tisuća ha. PošumljaVanje se provodi planski. Ciste sječine, erodirane, gole i druge državne šumske površine može Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva prepustiti državnim poduzećima, socijalističkim zadrugama ili društvenim organizacijama da ih pošume i besplatno iskorištavaju. Tokom 00 godina (od 1835. do 1944.) pošumljeno je 107 tisuća hektara, a od 1045. do 1955. učinjeno je 3 puta više tj. 328 tisuća ha. Pošumljavanje je vršeno preko polovine crnogoricom, a među listačama dominira hrast, topola i bagrem. Zaštit u šuma izvode šumska gospodarstva. Državne su šume podijeljene u revire, koje čuvaju čuvari šuma, koji su podređeni višem čuvaru. Dužni su nositi uniformu sa pravom upotrebe oružja. Da bi se spriječile bolesti šuma, sjetveni i sadni materijal prolazi kroz karantenu. DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Stefanović V.: Zajednica bijelog bora (Pinetum silvestris dinaricum prov.) i neke njene karakteristike na području zapadne Bosne. Radovi poljoprivredno šumarskog fakulteta. B. Šumarstvo, VII, 2. p. p. 201—220, Sarajevo 1958. U radu se iznose rezultati fitocenoloških ispitivanja o bijelom boru u zapadnobosanskim planinama (Šator, Staretina, Cincar, Malovan, Kujače, Hrbljinske planine). Ispitivanja su vršena u pojasu od 1000—1500 m. Ispitivano područje je pod uticajem kontinentalne i submediteranske klime (prelazno područje). Staništa pod bijelim borom odlikuju se nizom specifičnosti i autor sastojine s bijelim borom izdvaja kao posebni tip šume Pinetum silvestris dinaricum prov. Šuma Pinetum silvestris dinaricum na dolomitima je zastupana kao subasocijacija: ericetosum (karakteristična vrsta Erica carnea), a na krečnjacima je subasocijacija: herbosum (kao sekundarna šuma). Šuma Pinetum silvestris dinaricum se nalazi unutar klimaksa vegetacije ielovobukovih i smrčevih. Sastojine s bijelim borom su bogatije termofilnim vrstama nego šume jelove-borove i smrčeve. S porastom nadmorske visine u šumi bijelog bora povećava se zastupljenost elemenata sveze Vaccinion Piceion, kao na primjer Vaccinium myrtyllus, Pirola secunda, Luzula silvestica, Picea escelsa, Rosa pen- Pašarenje u državnim šumama vrši se prema godišnjem planu, koga potvrđuje ministar, a dozvole pojedincima izdaje šumsko gospodarstvo. Koze ne smiju u šumu, a marvu mora čuvati pastir. Iskorišćavanje šuma vrši se prema odobrenoj gospodarskoj osnovi, a iznimne prehvate dopušta samo ministarski savjet sa odredbom da se premašeni etat ima u slijedećih 5 godina izravnati. Transport. Šumskim su gospodarstvima postavljeni točno određeni rokovi. Tako na pr. bukovina sječena između 1. aprila i 1. oktobra koja je određena za građevno drvo, mora se u roku od mjesec dana izvesti. Čuvari šuma imaju pravo da stave i kontroliraju svako vozilo u kom je drvo ili njegovi proizvodi. Kazne za šumske*krađe veoma su oštre. Prema Allg. Forstztg. febr. 1981. E. Schmidt Đ. K. đulina, a opada prisutnost termofilnih vrsta sveze Qrneto-Ostryon. U spratu drveća dominira bijeli bor, a uz njega smrča, jela, bukva, trepetljika, rjeđe crni bor, javor glavač i gorski javor. Staništa s bijelim borom, indiciraju ekstremnije uslove s obzirom na ekspoziciju, dubljinu tla, inklinaciju i dr. nego staništa pod jelom, smrčom i bukvom. Bijeli bor zbog raznolikosti edafskih i ostalih uslova zastupljen je s nekoliko ekotipova. Šuma Pinetum silvestris dinaricum na dolomitu ili vapnencu u istraživanom području, a u pojasu iznad 1000 m je prelaznog karaktera (kao sukcesija). Autor donekle tvrdi, da su trajni stadiji ove šume na toplijim grebenima. Dr J. Kovačević Stefanović V.: Areal prirodnog rasprostranjenja bijelog bora (Pinus silvestris L.) u NR Bosni i Hercegovini. Radovi Poljoprivredno šumarskog fakulteta. B. Šumarstvo III, 2. p. p. 147—200, Sarajevo 1058. Autor u uvodu se osvrće na cjelokupni areal bijelog bora u svijetu, te na Balkanu odnosno u našim narodnim republikama. Bosansko-hercegovačka nalazišta je izdvojio u 11 područja prikazavši ih s ge |