DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Ekonomika se bazira na prostranim travnjacima i razvila se u »monokulturu«. Donedavna je 90% vrijednosti eksporta dolazilo sa pašnjaka. Krave i ovce daju izvozu: meso, maslac, vunu, sir i prerađevine: mlijeko u prahu, loj, kazein, kože i dr. Ipak, kad bi se ekonomika i dalje osnivala samo na stočarstvu i nešto malo na drvarskoj industriji, (koja zapošljuje 19.000 radnika) radi porasta stanovništva standard bi nužno padao. Radi toga održana je 19 zemlje na kojoj su bili zastupani svi privredni sektori nacije. Tome će cilju poslužiti i golema ploha 1913—1916. g. pošumljenog korzičkim borom areala Kaingoroa na površini od 115.425 ha (34 km dužine i isto toliko širine). Drvo je namijenjeno papirnoj industriji. (Vidi sliku na str. 236) rast populacije, već će se morati povećati imigracija. Konačno valja istaći dosta visok kulturni nivo i činj_enicu da je Novi Zeland bolje tržište strane robe od mnogo većih zemalja, a i to da je od životnog interesa kao postaja britanske flote, jer je bogat ugljenom. Iz časopisa: The Sphere, London, 4. II 1961. i ostalih vrela. Đ. K. SUMAKSTVO BUGARSKE Od ukupne površine Bugarske (10,314.600 ha) 3,264.000 ha otpada na šumske površine, a to je 29,4% njezina teritorija. Iz toga se vidi da je njezina šumovitost nešto veća i od prosječne evropske (za &/*) i od svjetske (za 4%). Šume su preko 4/5 na mršavim tlima planinskih područja. Lišćarske su šume zauzele 85% površine. Bukva je tu naj´pretežnija vrsta među lišćarima (43i3/o) i pokriva gotovo čitav Balkan i Srednju Goru, a 36i:,/o tih sastojina stare su 80—100 godina. 30% lišćara otpada na hrast (lužnjak i kitnjak), a ostalih 27% na grab, brijest, jasen, javor i lipu. Četinar i su velikom većinom.borove šume (53%), šume omorike (22%) i kleko vine (16%). Ostalih 9% površine pokriva jela, kanadski i crni bor, munika i molika (balkanski borovac). Budući da je proce nat četinara premalen, počelo se 1945. g. pošumljavati koniferama. Na nisk e šume otpada 48% sa obrastom od 0,5, na visok e lišćarske šume sa obrastom 0,65 otpada 38%, a na četinare s obrastom od 0,56 otpada 14%. Ma da je Bugarska prilično šumovita, ipak ne podmiruje potrebe zemlje na drvu. Uzrok je — malen procenat prirasta (u visokim šumama 2,2 kub. m po ha, a u niskim 2 kub. m), neznatan procenat građevnog drva i konačno, stalan porast potreba na drvu. U odnosu na 1948. g. povisila se potrošnja građevnog drva na kraju Prvog g. trošilo 14.000 tona papira, 195-7. se trošilo 45..200 tona, a to znači da se kroz to petogodišnjeg plana za 91%. Dok se 1939. razdoblje povisila potrošnja papira po glavi od 2 na 7,5 kg. Vrhovni je stručni organ Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, pri kojem postoji »Visoki šumoprivredni savjet« kao savjetodavni organ u svim važnim pitanjima šumarstva, a njegov sastav određuje ministar i to iz članova Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva građeno upravljaju državnim šumama i vode kih škola. Šumska gospodarstva neposredvina, Akademije nauka i šumarskih visonjihovu ekonomiju, vrše pošumljaVanja, Kako je Novi Zeland rijetko napučen (2,300.000 stanovnika) za prelaz na industrijalizaciju nije dovoljan normalan pri |