DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Ekonomika se bazira na prostranim
travnjacima i razvila se u »monokulturu«.
Donedavna je 90% vrijednosti eksporta dolazilo
sa pašnjaka. Krave i ovce daju izvozu:
meso, maslac, vunu, sir i prerađevine:
mlijeko u prahu, loj, kazein, kože i
dr. Ipak, kad bi se ekonomika i dalje osnivala
samo na stočarstvu i nešto malo na
drvarskoj industriji, (koja zapošljuje 19.000
radnika) radi porasta stanovništva standard
bi nužno padao. Radi toga
održana je 19o industrijalizaciji
zemlje na kojoj su bili zastupani svi privredni
sektori nacije.


Tome će cilju poslužiti i golema ploha
1913—1916. g. pošumljenog korzičkim borom
areala Kaingoroa na površini od


115.425 ha (34 km dužine i isto toliko širine).
Drvo je namijenjeno papirnoj industriji.
(Vidi sliku na str. 236)
rast populacije, već će se morati povećati
imigracija.


Konačno valja istaći dosta visok kulturni
nivo i činj_enicu da je Novi Zeland bolje
tržište strane robe od mnogo većih zemalja,
a i to da je od životnog interesa kao
postaja britanske flote, jer je bogat ugljenom.
Iz časopisa: The Sphere, London,


4. II 1961. i ostalih vrela.
Đ. K.
SUMAKSTVO BUGARSKE


Od ukupne površine Bugarske (10,314.600
ha) 3,264.000 ha otpada na šumske površine,
a to je 29,4% njezina teritorija. Iz toga
se vidi da je njezina šumovitost nešto veća
i od prosječne evropske (za &/*) i od
svjetske (za 4%). Šume su preko 4/5 na
mršavim tlima planinskih područja.


Lišćarske su šume zauzele 85% površine.
Bukva je tu naj´pretežnija vrsta
među lišćarima (43i3/o) i pokriva gotovo čitav
Balkan i Srednju Goru, a 36i:,/o tih sastojina
stare su 80—100 godina. 30% lišćara
otpada na hrast (lužnjak i kitnjak),
a ostalih 27% na grab, brijest, jasen, javor
i lipu.


Četinar i su velikom većinom.borove


šume (53%), šume omorike (22%) i kleko


vine (16%). Ostalih 9% površine pokriva


jela, kanadski i crni bor, munika i molika


(balkanski borovac). Budući da je proce


nat četinara premalen, počelo se 1945. g.


pošumljavati koniferama.


Na nisk e šume otpada 48% sa obrastom
od 0,5, na visok e lišćarske šume sa
obrastom 0,65 otpada 38%, a na četinare
s obrastom od 0,56 otpada 14%.


Ma da je Bugarska prilično šumovita,
ipak ne podmiruje potrebe zemlje na drvu.
Uzrok je — malen procenat prirasta (u visokim
šumama 2,2 kub. m po ha, a u niskim
2 kub. m), neznatan procenat građevnog
drva i konačno, stalan porast potreba
na drvu. U odnosu na 1948. g. povisila se
potrošnja građevnog drva na kraju Prvog


g. trošilo 14.000 tona papira, 195-7. se trošilo
45..200 tona, a to znači da se kroz to
petogodišnjeg plana za 91%. Dok se 1939.
razdoblje povisila potrošnja papira po glavi
od 2 na 7,5 kg.
Vrhovni je stručni organ Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva, pri kojem postoji
»Visoki šumoprivredni savjet« kao
savjetodavni organ u svim važnim pitanjima
šumarstva, a njegov sastav određuje
ministar i to iz članova Ministarstva poljoprivrede
i šumarstva, Ministarstva građeno
upravljaju državnim šumama i vode
kih škola. Šumska gospodarstva neposredvina,
Akademije nauka i šumarskih visonjihovu
ekonomiju, vrše pošumljaVanja,


Kako je Novi Zeland rijetko napučen
(2,300.000 stanovnika) za prelaz na industrijalizaciju
nije dovoljan normalan pri