DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 68 <-- 68 --> PDF |
tinjski i biljni svijet, pa se u referatima predlažu specijalne mjere za njihovu zaštitu. Danas se u čitavom svijetu poklanja velika pažnja unapređenju turizma, pa je razumljivo da su nacionalni parkovi i razni prirodni rezervati postali najdragocjeniji objekti za te svrhe. Jasno je međutim da uslijed neracionalnog i često štetnog korišćenja ovih objekata dolazi do sukoba između zadate p´rirode i turizfma, kada su mnogi dragocjeni objekti prirode u tolikoj mjeri ugroženi da im prijeti opasnost od totalnog uništenja. Potrebno je naročito naglasiti da je Poljska izabrana za ovaj Kongres radi toga što je zaštita prirode u njoj postigla značajne uspjehe i tu stekla međunarodni ugled. Najstariji propisi iz zaštite prirode datiraju iz davnih vremena. Već 1423 godine propisi su ograničavali lov na divlje konje, losove i turove i stavljala se je tisa pod zaštitu države. U to vrijeme Poljska je još bila bogata neprohodnim i nedirnutim prašumama. Iz 1868 godine jedan propis stavlja pod zaštitu države alpskog svizca (Marmota marmota) i divokozu. U 1919 godini osnovana je prva državna organizacija pod nazivom »Privremena državna komisija za zaštitu prirode«, kao savjetodavni i stručni organ Ministarstva prosvjete, u čijem su se resoru nalazili poslovi ove materije. Godine 1925 ova je komisija pretvorena u Državni savjet za zaštitu prirode. U međuratnom periodu 1934 godine proglažen je prvi poljski zakone o zaštiti prirode. Među ostalim zakon navodi da je osnovni zadatak zaštite prirode, čuvanje, obnavljanje i pravilno iskorišćavanje prirodnih dobara i tvorevina žive i nežive prirode. Osnovna misao ovog zakona je da zaštita prirode nije samo naučni ili kulturni problem, nego da je ona u tijesnoj vezi sa materijalnim uvjetima ljudskog opstanka i gospodarenja. Zaštita prirode u Poljskoj sada je u resoru Ministarstva šumarstva a u djelokrug Ministarstva prosvjete spadaju zadaci propagande i kulturne djelatnosti u svim školama uključujući i univerzitete. Organizacija društvenog, masovnog karaktera »Liga za zaštitu prirode«, intenzivno saraduje sa organima državne uprave u svim važnijim pitanjima iz ovog područja. Od 7,4 miliona hektara šume u Poljskoj, nacionalni parkovi zauzimaju površinu od 120 hiljada hektara a drugi prirodni rezervati 180 hiljada hektara. Kako se vidi velika površina od 300 hiljada hektara stavljena je pod zaštitu. Kao stručnjak i glavni ekspert nalazi se na čelu zaštite prirode Generalni konzervator, koji je neposredno podređen Ministarstvu šumarstva. Državni savjet za zaštitu prirode u ovom Ministarstvu broji 30 članova koji se biraju na 5 godina. U Savjetu kao najvišem organu su naučni radnici iz raznih oblasti prirodnih i društvenih nauka, zatim društvenih organizacija i ostalih neposredno zainteresiranih u svim objektima zaštite prirode. Naučno-istraživački rad u nacionalnim parkovima i rezervatima vrši se putem dobro organiziranih naučnih stanica kao na primjer pri Bijaloveškom i Tatranskom nacionalnom parku. U Institutu za zaštitu prirode u Krakovu radi 35 naučnih saradnika koji vrše proučavanje prirodnih biljnih zajednica u rezervatima, zatim razna pedološka, entomološka i druga istraživanja. Važno je istaći da sindikati svojim prinosima u vidu pripomoći daju znatna materijalna sredstva svake godine pojedinim nacionalnim parkovima, pa se na taj način, omogućava boravak i odmor radnih ljudi u ovim prekrasnim prirodnim ljepotama. Tako na primjer preko 10 miliona ljudi posjeti godišnje nacionalne porkove u Poljskoj u cilju odmora i razonode. Od 10 nacionalnih parkova od kojih su 6 potpuno formirani i izdvojeni, najveći je K a m p i n o s sa površinom od 22.184 hektara, zatim dolazi Tatranski sa 21.556 ha, Svjentokšiški sa 6 054 ha, Krkonoše sa 5.509 ha. Bijaloveški sa 5.073 ha. Ostali parkovi pieninski, ojcovski, babjagorski, vieikopoljski i volinski su maniih površina. Kao primjer navodimo da je u Tatranskom nacionalnom parku zaposleno 57 raznih stručnjaka. Za vrijeme kongresa posjetili smo 4 nacionalna parka, to su Bijaloveški, Tatranskij Pieninski i Ojcovski nacionalni park. Osnove biljne zajednice u bijaloveš k o m nacionalnom parku su šume Querceto- Carpinetum, Fraxineto-Alnetum i Pineto-Vaccinetum-myrtilli. Sume u ovom parku imaju karakter prvobitne nedirnute prašume u Evropi. Ovaj park je naročito poznat u svijetu po svojim bizonima (Bison bonasus) i tarpanima (Equs caballus gmelini), koji su se ukrštavali sa domaćim konjem. U Prvom svjetskom ratu u ovom parku je bilo istrebljeno 700 bizona ali su se docnije stvaranjem ovog rezervata, ponovo namnožili. Tatransk i nacionalni park predstavlja jedinstveni planinski masiv alpskog karaktera gdje se na visinama ođ 700—2.500 metara smjenjuju jela, bukva, javor, smrča limba i planinski bor. Na poljsko-slovačkoj granici leži prekrasna alpsko jezero 35 ha veliko zvano Morske oko. |