DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 67     <-- 67 -->        PDF

tičnom šumarstvu, preporučuje se Savezu
ITŠIDJ da materijale sa ovog Savetovanja
izda kao posebnu publikaciju.


Savez ITšIDJ, organizirajući ovo Savetovanje,
imao je nameru da se na njemu
raspravi pitanje mesta i uloga fitocenologije
u šumskoj privredi posmatrano
sa gledišta potreba šumske privrede. Međutim,
Savetovanje u tom pogledu nije
potpuno opravdalo nastojanje Saveza.
Predstavnici šumske privrede relativno
malo su učestvovali u diskusiji, a naročito
su malo učestvovali predstavnici šumskih
gazdinstava i biroa za projektovanje u
šumarstvu. Najveći broj diskutanata bio
je iz redova naučnih radnika koji se bave
fitocenološkim istraživanjima, pa je disku-


STRANO ŠUMARSTVO


ZAŠTITA PRIRODE
NA MEĐUNARODNOM PLANU


sa specijalnim osvrtom na prirodne
interesantnosti Poljske


Međunarodna Unija za zaštitu prirode
i njenih izvora, koja je dosada imala sjedište
u Bruxellesu, organizovala je svake
druge godine međunarodne kongrese za
zaštitu prirode koji su održavani u raznim
zemljama. Sedmi kongres održan je od
14—28. juna 1960. u Poljskoj sa glavnim
savjetovanjima u Varšavi i Krakovu. Na
ovom sastanku prisustvovalo je oko 300
predstavnika iz 33 zemlje i predstavnici
međunarodnih organizacija UNESCO-a i
FAO-a.


Glavnim sjednicama kongresa predsjedavao
je profesor Jean B a e r, predsjednik
Unije i direktor Instituta za zoologiju
Univerziteta Neuchatel-Mail iz Švicarske.
Primljeno je 12 novih redovnih članova u
Uniju. Osnovne teme na Kongresu bile su
slijedeće:


I Zaštita divljih životinja preživara u
umjerenim zonama u odnosu na korištenje
zemljišta,


II Ekološke posljedice biološkog i kemijskog
suzbijanja nepoželjnih bljaka i
životinja.


III Utjecaj čovjeka i razvitak moderne
tehnologije na prirodu i prirodne izvore,


IV Međunarodna saradnja naučnih istraživanja
i turizma u pograničnim nacionalnim
parkovima.


Od mnogobrojnih referata koji su dostavljeni
Uniji o ovim temama navesti
ćemo samo neke:


— W. A. Fuller, SAD: Ekologija i
zaštita američkog bizona.
šija povremeno bila preneta na teren koji
šumsku privredu naročito mnogo ne interesuje.
kao na primer koja je fitocenološka
škola ispravnija i si. Ovakva diskusija,
koja je nesumnjivo bila na veoma visokom
nivou, nije mogla u dovoljnoj meri
da pruži odgovor na ono pitanje koje je
Savez postavio. Ali pošto je ovo prvo jugoslovensko
savetovanje ove vrste, mogu
se u neku ruku i opravdati ovi nedostaci.
Važno je da je ovo pitanje pokrenuto, a
sam dalji tok razvitka šumske privrede
nametnuće potrebu konkretnijeg prilaženja
ovom pitanju i daće najbolju ocenu
ove ili one teorije.


Dr ing. Ljubomir Petrović


— Richard D. T a b e r, SAD: Jelen
crnog repa, pregled ekologija i zaštita,
— William M. Lonhurst, SAD: Odnosi
krupne divljači i glodavaca prema
šumama i pašnjacima u Sj. Americi,
— A. N. F o r m o z o v, K. S. K o d a-
c h o va. SSSR: Glodavci u kolonijama u
evroazijskoj stepi i njihov upliv na tlo i
vegetaciju.
— Johs. Andersen, Danska: Biologija
i zaštita srna u Danskoj,


— Marcel A. J. Couturier, Francuska:
Ekologija i zaštita kozoroga i divokoza
u Alpama,
— J. Marchlewsky. Poljska: Divlja
svinja u Poljskoj.
— Wilus z Z., Poljska: Problem zaštite
zemljišta putem zfeetitnih šumskih
pojaseva u Poljskoj,
— Gouro u P., Francuska: Čovjek,
priroda i prirodni izvori u zemljama sa
razvijenom industrijom.
Kako se iz referata vidi bili su tretirani
veoma raznoliki problemi. Racionalna
upotreba prirodnih izvora i sirovina nameće
se danas kao imperativ ne samo
zemljama sa razvijenom industrijom nego
i u ostalim zemljama koje su osiromašile
u izvjesnim prirodnim dobrima, pa su
neka čak i nestala uslijed pretjeranog iskorišćavanja.
Veliki je broj referata raspravljao
o ugroženosti flore i faune u Africi
s obzirom na iskorišćavanje zemljišta.
U čitavom svijetu su veoma aktuelni problemi
zaštite voda od zagađivanja, a u vezi
s tim veoma su značajna pitanja uništavanja
riba i svega živog svijeta u vodi.
Uslijed upotrebe otrova u raznim predjelima
kao šumama, livadama, jezerimadrugim, stradaju u velikoj mjeri živo