DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 6 <-- 6 --> PDF |
stavlja radnike u šumskoj privredi u jednak ekonomski i društveni položaj sa kolektivima ostalih privrednih oblasti i oslobađa njihovu stvaralačku inicijativu za razvijanje proizvodnih snaga i socijalističkih proizvodnih odnosa. Otuda je prijedlog Zakona gdje god je to po samoj prirodi te pravne materije moguće, išao na stvaranje mogućnosti za razvoj radničkog samoupravljanja. Ove mogućnosti proizilaze, na primer, iz prava gazdovanja šumom (samostalno i slobodno odlučivanje o vrstama šumarskih djelatnosti, organizaciji poslovanja), iz prava šumsko-privredne organizacije na vlastito šumsko-privredno područje, prava formiranja i raspodjele dohotka, prava prvenstva kupovine i zakupa šuma u građanskoj svojmi, prava donošenja šumsko-privredne osnove, prava arondacije šuma s kojim gazdinstvo raspolaže, prava obilježavanja sječe šuma, prava na nadoknadu za korištenje šumskih puteva koji su osnovna sredstva gazdinstva itd. Radni kolektivi biće sada u stanju da sami razvijaju materijalne uslove za privređivanje. Šumski radnik koji će se tek sada u većem dijelu gazdinstava formirati kao stalni radnik, moći će kao i u drugim privrednim organizacijama da samostalno ostvaruje i raspodjeljuje svoj dohodak, pa će prema tome imati i mogućnosti da sam doprinosi razvoju svog kolektiva. Dosljedno sprovođenje radničkog samoupravljanja oslobodiće široku inicijativu za otkrivanje krupnih rezervi u sječivom potencijalu šuma, za racionalno iskorištavanje sječive mase i proizvodnih sredstava, intenzivno gajenje šuma i uvođenje novih oblika proizvodnje drvne mase (plantaže). 5. Pravo korišćenja i gazdovanja šumama. U Zakonu je sproveden princip da se šume u društvenoj svojini mogu dati na koriš tj. svima organizacijama kojima su šume potrebne da bi mogli izvršiti svoje opće ili specifične zadatke. Ovim se principom ukida ostatak administrativnog upravljanja šumama, izlazi se iz dosadašnje prakse isključivosti i omogućava organizaciono povezivanje šumsko-privrednih djelatnosti sa drugim djelatnostima koje predstavljaju organski odnosno tehnološki kontinuitet u proizvodnji i preradi drveta ili korištenju šume u druge svrhe. Organizacije koje su dobile šume na korišćenje imaju pravo da s njima gazduju i od njihove volje isključivo će zavisiti koje ´djelatnosti i poslove iz gazdovanja šumama i u kojoj mjeri mogu povjeriti drugima organizacijama. Ovim principom je isključeno i administrativno nametanje oblika organizacije što je dosada bio jedan od glavnih razloga zaostajanja šumske privrede. 6. Širenje osnove za uključivanje individualnih vlasnika u socijalistički sektor šumske proizvodnje. U privatnoj građanskoj svojini ima 3(P/o ukupnih šumskih površina. Kako zbog zaštitno-rekreacionih funkcija tako i zbog znatnog učešća na tržištu (danas 1,2 mil. m3 industrijskog drveta) potrebno je posvetiti posebnu brigu šumama u građanskoj svojini. Zakon u pogledu sprovođenja princiza trajnosti prinosa i održavanja i unapređenju tretira šume u građanskoj svojini jednako kao i šume u društvenoj svojini. Najznačajnije su posebne odredbe, i to prije svega odredba člana 5. Zakona koja daje prava vlasnicima da gazdovanje sa njihovim šumama povjere zadruzi odnosno privrednoj organizaciji na bazi ugovornih odnosa. Ali pored toga predviđeno je da narodna republika može, pod određenim uslovima u općem interesu i interesu samih vlasnika, gazdovanje šuma u građanskoj svojini |