DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Tabela br. 2 Dušika u "Vo Dio drveta u NH* grupi ukupn o kora bijel. srž Prosjek kora bijel. srž Prosjek vrh 0,37 0,27 0,37 0,33 0,43 0,42 0,53 0,46 sredina 0,19 0,36 0,22 0,26 0,38 0,44 0,31 0,38 žili Ste 0,25 0,23 0,32 0,26 0,28 0,25 0,36 0,30 Prosjek 0,27 0,29 0,30 0,28 0,36 0,37 0,40 0,38 U vertikalnom smjeru stabla aminski je dušik nešto veći na vrhu, dok je u sredini i žilištu isti. Ukupni dušik najveći je na vrhu, a prema žilištu opada. U horizontalnom presjeku drva, na vrhu i žilištu je kod bijeli manji, a u kori i srži veći. U sredini stabla je obratno, u bijeli je znatno veći nego u srži i kori. Ukupni dušik je na vrhu i žilišltu u srži najveći, a u središtu drva najveći je kod bijeli. Ukupni dušik u horizontalnom presjeku manje varira nego aminski. 3. JASENOVINA. Fraxinus angustifolia L. Grančice sa vrha imale su promjer 3—4 cm. Rezultati istraživanja su u tabeli br. 3. Tabela br. 3 Dušika u «/t Dio drveta u NH* grupi ukupno kora bijel. srž Prosjek kora bijei. srž Prosjek vr h 0,18 0,23 0,20 0,20 0,32 0,22 0,22 0,25 sredina 0,15 0,30 0,19 0,21 0,24 0,23 0,21 0,23 žilište 0,24 0,20 0,26 0,23 0,18 0,32 0,40 0,30 Prosjek 0,19 0,24 0,22 0,21 0,25 0,26 0,28 0,26 U vertikalnom smjeru stabla, aminski dušik je gotovo isti kroz čitavo stablo, dok je ukupni najveći u žilištu. a najmanji u sredini stabla. U horizontalnom presjeku aminski dušik viši je na vrhu i sredini stabla kod bijeli, a manji u kori i srži. U žilištu je gotovo isti u kori i srži, a niži u bijeli. Ukupni dušHk na vrhu i sredini, najviši je u kori, a u bijeli i srži ovih dijelova stabla je gotovo isti. U žilištu je najveći u srži, a najmanji u kori drveta. Ako se usporedi sadržaj dušika u ove tri vrste drveta, vidi se da brestovina ima najviše dušika (0,88%), dok hrastovina i jasenovina imaju manje, ali gotovo jednake količine (0,26—0,29%). Raspored dušika u svakoj vrsti drveta je različit. Kod hrastovine količina ukupnog dušika u sva tri dijela drva je gotovo jednaka (0,28—0,30%). Kod jasenovine ima najviše u žilištu (0,30%), dok na vrhu i središtu ima manje, ali gotovo u istim količinama (0,23—0,25%). Kod brestovine količina ukupnog dušika raste od žilišta prema vrhu (0,,30—0,38—0,46%). Ovaj pravilni porast je u skladu sa istraživanjima Beckera i Dillingera samo što ovi autori nisu naveli o kojoj se vrsti drva radi. Za hrastovinu i jasenovinu nismo mogli ustanoviti ovakav porast na sadržaju dušika od žilišta prema vrhu. |