DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Protoplazma kao nosilac bitnih oznaka života i rasta, pored ugljikohidrata, sadržaje proteine i lipoide. Odumiranjem stanica gubi se protoplazma, a time se smanjuje i sadržaj na dušiku. Opadanje dušika nije proporcionalno nestajanju plazme, odnosno drvna masa sadržaje i dalje dušik iako´ je fiziološka funkcija protoplazme prestala. Sigurno je da prestankom fiziološke funkcije plazme počinje encimatska dezaminizaćija i da dolazi do smanjivanja količine proteina kod čega nastaju razgradni produkti: aminokiseline, karbamid i amonijak. Kako su oni vezani na drvnu tvar to nije poznato. Određivanje dušika izvršeno je klasičnom metodom po Kjeldal u tzv. mokrim spaljivanjem sa koncentriranom sumpornom kiselinom. Ispitivanja izvršena su na hrastovim, brestovim i topolovini i to sa tri mjesta: sa vrha (grančice), sredina i žilišta stabla. Na svakom ovom mjestu određen je dušik u kori, bijeli i srži. Dušik je određen kao aminski tj. u grupi NH> koja je u proteinima, te kao ukupni dušik tj. kao vezani na sve spojeve u drvnoj tvari koje sadržavaju dušik. Ukupni dušik određen je po američkoj standardnoj metodi. Uzorci drva uzeti su iz Šumarije Lipovljani, odjel 112 i to<: 1. Hrastovina . Visina stabla 29 m, prsni promjer 40 cm. Volumen 3,64 m3. Starost oko 90 godina. Doznaka br. 1290. 2. Brestovina. Visina 26 m, prsni promjer 41 cm. Volumen 3,43 ms. Starost oko 90 godina. Doznaka br. 1200. 3. Jasenovina. Visina 23 m, prsni promjer 27 cm. Volumen 1,32 m3. Starost oko 80 godina. Doznaka br. 1199. Rezultati na ovim uzorcima su slijedeći: 1. HRASTOVINA. Quercus robur L. Grančice sa vrha imale su promjer 4—5 cm. Rezultati istraživanja su u tabeli br. 1. Tabela br. 1 Dušika u °/» Dio drveta u NH* grupi u k u p n o kora bijel. srž Prosjek kora bijel. srž Prosjek vr h 0,12 0,20 0,13 0,15 0,29 0,31 0,22 0,28 sredina 0,20 0,26 0,29 0,25 0,32 0,32 0,28 0,30 žilište 0,35 0,23 0,15 0,24 0,34 0,32 0,23 0,29 ´Prosjek 0,22 0,23 0,19 0,21 0,32 0,32 0,34 0,29 U vertikalnom smjeru stabla, aminskog dušika ima najviše u središtu i žilištu, a znatno manje na vrhu. U ovom smjeru ukupni dušik vrlo malo varira (0,28—0,30) i može se uzeti da je isti. U horizontalnom smjeru stabla (horizontalni presjek) aminski dušik, na vrhu stabla najveći je u bijeli, a manji u srži i kori. U sredini stabla najmanji je u kori, dok je u bijeli i srži veći i gotovo jednakih vrijednosti. U žilištu znatno je veći u kori, manji u bijeli, dok je najmanji u srži. Ukupni dušik je najmanji u srži tankih grana i žilišta, dok u ostalim dijelovima varira u uskim granicama (0i,28—0,34). 2. BRESTOVINA, Ulmus carpinifolia L. Grančice sa vrha imale su promjer 3—5 cm. Rezultati istraživanja su u tabeli br. 2. |