DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 53 <-- 53 --> PDF |
nadziranim iskorištavanjem tih šuma ne će se moći unaprediti i meliorirati te šume, što bi morao, biti glavni cilj šumarske politike. Potrebno je istaknuti, da privatne šume, najvećim svojim dijelom ne služe za pokriće potreba samih svojih vlasnika sa produktima šume, nego velikim dijelom služe za prodaju malovrijednog ogrjeva, ili, pak, za paljenje vapna u svrhu prodaje. Ovakvi posjedovni odnosi, koje se ne bi moglo označiti kao socijalističko, i sadašnja ograničena uloga organa vlasti u nadzoru nad privatnim šumama, sprečavaju a u budućnosti će još daleko više sprečavati, da se šumarstvo1 u Dalmaciji unapredi i da dobije .onaj značaj, koji bi trebalo imati. U cilju gospodarenja šumama nije predviđeno ostvarenje višestrukih indirektnih koristi od šuma, koje su naročito naglašene na Petom svjetskom šumarskom kongresu, održanom 1960. godine u Seattle-u (USA). Iako se ove indirektne koristi od šuma (zaštita tla, klima i režim voda, rekreacija, lov i dr.) još nije uspjelo- razraditi brojčano što se pripisuje u grijeh nama šumarima, one po svojoj važnosti u mnogim slučajevima nadmašuju koristi od glavnih produkata šume. Baš radi toga, kako je to naglašeno na spomenutom kongresu šumarstva, »vlade pojedinih zemalja, ekonomisti i planeri pripisuju investicijama u šumarstvu mnogo manji značaj nego što bi to zaslužilo-«. Međutim, »nijedna zemlja s niskim nacionalnim dohotkom, ne će dostići viši nivo uz slabu potrošnju industrijskog drveta«. Unapređenje postojećih šuma u ovom dijelu naše zemlje, te podizanje novih, naročito borovih šuma, ima ogromnu važnost ne samo sa gledišta proizvodnje glavnih humskih produkata i sa gledišta višestrukih indirektnih koristi, nego i sa gledišta usklađivanja razvoja cjelokupne naše privrede u cilju podizanja nacionalnog dohotka i standarda života. Sadašnje investicije u šumarstvu treba uskladiti sa svima direktnim i indirektnim koristima od šuma, kao i sa budućim rastućim nacionalnim potrebama, uredujući postojeće šume i povećavajući njihovu produktivnost, te osvajajući nova šumska zemljišta, sa kulturama brzog rasta, uzimajući naročito u obzir rastuće potrebe na papiru (a time i na celuloznom drvetu i kolofoniju), na ambalaži, građevnom materijalu i mnogim drugim materijalima, koji svoje sirovine crpu iz šuma. Radi toga bi bilo potrebno, razraditi planove za šumsku proizvodnju i investiranje u šumarstvu, da nas eventualno pogrešna ekonomska politika investiranja, koja bi bila bazirana uglavnom na kratkoročnim razmatranjima i na osiguranju brzih ali nesigurnih profita, ne bi odvela na labave temelje prividno solidnog ekonomskog progresa. Treba imati na umu, da je naše šumarstvo u prošlosti predstavljalo, a i u budućnosti treba da predstavlja značajan elemenat u našoj, a takovu ulogu ima i u svjetskoj privredi. Zato svakako, šumarstvu kod nas treba poklanjati veću pažnju, nego mu se poklanja u zadnje vrijeme. Ovo važi ne samo za šumarstvo Dalmacije, nego i šumarstvo cijele naše zemlje. LITERATURA: 1. Bakoti ć Davor : Stočarstvo na kraškom području Hrvatske, »Krš Hrvatske«, Split 1&57. 2. Bićani ć Branko : O cilju šumskog gospodarstva i o njegovoj realizaciji išum. list br. 4—5 1953. 3. Bićani ć Branko : Korisnost smolarenja. Šum. list br. 5—6/55. 4. Bićani ć Branko : Potrajnost smolarenja u Dalmaciji. Uređenje borovih šuma. Šum. list br. 6—7/59. 5. B i ć a n i ć Branko : Šumska taksa za smolu i ekonomska opravdanost smolarenja. Šum. list br. 3—i/60. |