DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Kada stabla iz prorede postanu zrela za smolarenje (4), pristupa se njihovom smolarenju. Smatramo, da uz normalne uvjete rada i uz srazmjerno dovoljan broj stabala za smolarenje na 1 ha, stabla alepskog bora postaju zrela za smolarenje »na mrtvo«, kada postignu debljinu od cea 12 cm prsnog promjera. Smolarenju ovih stabala pristupa se na slijedeći način. Neposredno´ prije početka smolarenja (poslije jedne prorede) obilježe se stabla, koja će biti posječena prve naredne prorede. Ova se stabla smolari »na mrtvo«, a sva ostala stabla, koja nisu obilježena kao buduća elitna stabla, smolari se»na živo«. Nakon prve prorede, ponovno se obilježe stabla koja dolaze na red za sječu u narednoj proredi. Kod ovih stabala prelazi se na smolarenje »na. mrtvo-«, a kod ostalih stabala koja se već smolare nastavlja se sa smolarenjem »na živo«. Ovako se radi sve dok ne bude završena posljednja proreda. Posljednja proreda vrši se 24—32 godine prije oplodne sječe (naplodnog sijeka). Neposredno poslije posljednje prorede, počinje se smolarenje »na živo« svih preostalih stabala, osim cea 50—70 stabala-sjemenjaka. Smolarenje ovih sjemenjaka vrši se nakon naplodnog sijeka, i to »na mrtvo«. Nakon posljednje prorede, do> naplodnog sijeka iz šume se vade samo izumrla stabla. Smatramo, da ovakav sistem smolarenja i uvođenja stabala u smolarenje osigurava najveću moguću proizvodnju smole u jednodobnim sastojinama. U posljednje vrijeme u Francuskoj se vrše opsežni ogledi na bazi manje širine bjeljenica od dosadašnjih (8—10 cm) i primjenom jednog specijalnog struga sa ugrađenom prskalicom (»telegem«). Smatra se, da će uža bjeljenica povoljno utjecati na prirast drvne mase smolarenih stabala, a to je naročito važno kod dugoročnog smolarenja (smolarenja »na živo«). Dosadašnji ogledi su pokazali, da jedna bjeljenica od 15 cm prosječno daje samo´ 20% više smole od jedne bjeljenice od 7 cm, a dvije bjeljenice od 7 cm daju oko 20% više smole od jedne bjeljenice od 15 cm (13). Iz ovog proizlazi, da je vjerojatno ekonomičnije vršiti smolarenje sa uskim bjeljenicama nego sa širokim, te bismo smolarenje trebali uskladiti sa ovim saznanjem, da bi se time pripomoglo ostvarenju najveće moguće proizvodnje smole. Potrebno je istaknuti, da kod grčke metode smolarenja alepskog bora, koja je poznata pod imenom »Sophiko«, širina bjeljenice iznosi 6 cm, a smolarenje stabala »na živo« vrše i do 60 godina. Način gospodarenja treba da bude propisan uređajnom osnovom. Međutim, uređajna osnova u tom pogledu ne smije biti previše kruta, da bi se nova saznanja lako mogla primijeniti u pravcu ostvarenja cilja gospodarenja i unapređenja šumske proizvodnje. Naučne šumarske ustanove, pak, svoja istraživanja treba da usmjere u pravcu ustanovljivanja onih elemenata, koji mogu utjecati na povećanje maksimalne proizvodnje smole, a da pri tom ne će dovoditi u pitanje njenu potrajnost. Na području Dalmacije, a naročito na području općine Hvar, ima mnogo privatnih šuma, a osim/ toga ima mnogo i uzurpiranih šuma općenarodne imovine. U ovim šumama ne vrši se plansko i napredno gospodarenje, a ni nema sada mogućnosti da za te velike šumske komplekse bude propisano izvođenje određenih planskih gospodarskih ili meliorativnih mjera, i da izvođenje tih mjera bude obavezno, kao što je to na pr. uvedeno u poljoprivredi Zakonom o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta (Služb. list FNRJ br. 43/59), uz prijetnju stavljanja pod prisilnu upravu. Doduše, članom 39. Zakona o šumama propisano je, da se iskorištavanje privatnih šuma vrši pod nadzorom nadležnih državnih organa za šumarstvo u okviru privrednog plana, ali ni takvim |