DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 51 <-- 51 --> PDF |
like smolovitosti u šumi (oko 10%), u ovom slučaju veći za cea pet puta, nego kod sjemena koje je skupljeno u šumi sa svih stabala od reda. Radi provjere smolovitosti kod izabranih sjemenjaka u šumi, a naročito kod uzgojenih mladih biljki, budućih sjemenjaka, potrebno je po mogućnosti ispitati sistem njihovih smolnih kanala, kao najkarakterističniju osobinu smolovitosti stabala. Organizaciju, proizvodnju, skupljanje i kontrolu sjemena alepskog bora trebalo bi uskladiti sa osnovnim ciljem, da se na području Dalmacije podignu kulture bora velike smolovitosti, koje u skoroj budućnosti treba da budu glavna sirovinska baza za terpentinsku industriju u našoj zemlji. Potrebno je, da se na rješavanju ovog problema što prije angažiraju dovoljna materijalna sredstva i naučne šumarske ustanove. Na podesnom mjestu na području Dalmacije potrebno je izabrati odvojenu površinu, na kojoj će se uzgojiti budući elitni sjemenjaci velike smolovitosti i vitalnosti, buduća sjemenska baza za proizvodnju kvalitetnog sjemena alepskog bora. Na ovoj kulturi, za vrijeme njenoga rasta treba da bude organizirano sistematsko proučavanje raznih osobina ovih stabala i njihove nasljednosti, a isto tako i utjecaj spoljašne sredine i uzgojnih mjera na smolovitast ovih stabala u raznim stadijima njihova razvoja. Dobiveni rezultati treba da budu smjernica za daljnji rad na podizanju i uzgoju kultura alepskog bora. Nakon što bude podignuta sjemenska baza sa izabranim stablima provjerene veličine smolovitosti, skupljanje sjemena treba vršiti isključivo sa ovih stabala. Novopodignute kulture alepskog bora sa ovim sjemenom spadat će među naše šume najveće produktivnosti, jer će se njihov prinos na smoli prema sadašnjem stanju najmanje podvostručiti, a to znači, da će njihov prosječni godišnji brutto-produkt po 1 ha iznositi najmanje 100.000 dinara. d) Glede izbora najpodesnijeg načina gospodarenja sa postojećim i novopodignutim šumama alepskog bora sa ciljem da bi se osigurala ravnomjernost i potrajnost najveće moguće proizvodnje smole nemamo još dovoljno iskustva. Ovo se odnosi kako na jednodobne šume, tako i na šume prebornoga tipa. Ranija razmatranja o ovome problemu (4) nadopunit ćemo sa slijedećim. Šume prebornoga tipa treba nastojati svesti na uzgoj putem femelšlaga, jer je taj način jednostavniji za uzgoj i gospodarenje, a daje više izgleda za bolji uspjeh prirodnog pomlađenja sastojine. Osim toga, ovaj način omogućava bolju kontrolu nad održavanjem ravnomjernosti i potrajnosti proizvodnje smole. Ostvarenje najveće moguće proizvodnje smole uvjetovano je sa više nepoznatih nam faktora, koje, kako je to već ranije istaknuto, treba još ispitivati i ustanoviti. Iako je gospodarenje sa jednodobnim sastojinama jednostavnije, mi u pogledu njihovog sistematskog smolarenja tokom jedne ophodnje i glede ostvarenja maksimalne proizvodnje smole nemamo iskustva. Ovdje ćemo iznijeti naše mišljenje, kako bi trebalo uvoditi stabla u smolarenje u svima jednodobnim sastojinama alepskog bora. U mladoj (gustoj) sastojini, prije nego se otpočne sa smolarenjem prorednog materijala »na mrtvo«, treba vidljivo obilježiti buduća elitna stabla, Ova elitna stabla ne smije se smolariti, dok se ne izvrše sve prorede. Nakon provođenja posljednje prorede u šumi treba da ostane, po našem mišljenju, najmanje 220—250 elitnih stabala, a ako u mladosti nisu vršene prorede redovito, tada ih mora ostati i više. |