DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 51     <-- 51 -->        PDF

like smolovitosti u šumi (oko 10%), u ovom slučaju veći za cea pet puta, nego
kod sjemena koje je skupljeno u šumi sa svih stabala od reda.


Radi provjere smolovitosti kod izabranih sjemenjaka u šumi, a naročito
kod uzgojenih mladih biljki, budućih sjemenjaka, potrebno je po mogućnosti
ispitati sistem njihovih smolnih kanala, kao najkarakterističniju osobinu smolovitosti
stabala.


Organizaciju, proizvodnju, skupljanje i kontrolu sjemena alepskog bora
trebalo bi uskladiti sa osnovnim ciljem, da se na području Dalmacije podignu
kulture bora velike smolovitosti, koje u skoroj budućnosti treba da budu glavna
sirovinska baza za terpentinsku industriju u našoj zemlji.


Potrebno je, da se na rješavanju ovog problema što prije angažiraju dovoljna
materijalna sredstva i naučne šumarske ustanove. Na podesnom mjestu
na području Dalmacije potrebno je izabrati odvojenu površinu, na kojoj će se
uzgojiti budući elitni sjemenjaci velike smolovitosti i vitalnosti, buduća sjemenska
baza za proizvodnju kvalitetnog sjemena alepskog bora. Na ovoj kulturi,
za vrijeme njenoga rasta treba da bude organizirano sistematsko proučavanje
raznih osobina ovih stabala i njihove nasljednosti, a isto tako i utjecaj
spoljašne sredine i uzgojnih mjera na smolovitast ovih stabala u raznim stadijima
njihova razvoja. Dobiveni rezultati treba da budu smjernica za daljnji
rad na podizanju i uzgoju kultura alepskog bora.


Nakon što bude podignuta sjemenska baza sa izabranim stablima provjerene
veličine smolovitosti, skupljanje sjemena treba vršiti isključivo sa ovih stabala.
Novopodignute kulture alepskog bora sa ovim sjemenom spadat će među
naše šume najveće produktivnosti, jer će se njihov prinos na smoli prema
sadašnjem stanju najmanje podvostručiti, a to znači, da će njihov prosječni
godišnji brutto-produkt po 1 ha iznositi najmanje 100.000 dinara.


d) Glede izbora najpodesnijeg načina gospodarenja sa postojećim i novopodignutim
šumama alepskog bora sa ciljem da bi se osigurala ravnomjernost
i potrajnost najveće moguće proizvodnje smole nemamo još dovoljno iskustva.
Ovo se odnosi kako na jednodobne šume, tako i na šume prebornoga tipa. Ranija
razmatranja o ovome problemu (4) nadopunit ćemo sa slijedećim.


Šume prebornoga tipa treba nastojati svesti na uzgoj putem femelšlaga,
jer je taj način jednostavniji za uzgoj i gospodarenje, a daje više izgleda za
bolji uspjeh prirodnog pomlađenja sastojine. Osim toga, ovaj način omogućava
bolju kontrolu nad održavanjem ravnomjernosti i potrajnosti proizvodnje smole.
Ostvarenje najveće moguće proizvodnje smole uvjetovano je sa više nepoznatih
nam faktora, koje, kako je to već ranije istaknuto, treba još ispitivati i
ustanoviti.


Iako je gospodarenje sa jednodobnim sastojinama jednostavnije, mi u pogledu
njihovog sistematskog smolarenja tokom jedne ophodnje i glede ostvarenja
maksimalne proizvodnje smole nemamo iskustva. Ovdje ćemo iznijeti naše
mišljenje, kako bi trebalo uvoditi stabla u smolarenje u svima jednodobnim
sastojinama alepskog bora.


U mladoj (gustoj) sastojini, prije nego se otpočne sa smolarenjem prorednog
materijala »na mrtvo«, treba vidljivo obilježiti buduća elitna stabla, Ova
elitna stabla ne smije se smolariti, dok se ne izvrše sve prorede. Nakon provođenja
posljednje prorede u šumi treba da ostane, po našem mišljenju, najmanje
220—250 elitnih stabala, a ako u mladosti nisu vršene prorede redovito,
tada ih mora ostati i više.