DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 50 <-- 50 --> PDF |
nakon vrlo kratkog vremena početi amortizirati, a svaki uloženi dinar dat će mnogostruku korist. Razmatranje o ovome bit će predmet posebnog članka, sa svrhom, da se iz ovih aspekata razmotri ekonomska opravdanost za podizanje šuma alepskog bora i rentabilnost smolarenja. c) Metode, pomoću kojih se mogu podizati borove šume velike smolovitosti, i koje se već primjenjuju u nekim zemljama, osnivaju se na prirodnom zakonu o nasljeđivanju. Kod nas se je na proučavanju ovog problema već nešto radilo (6), ali do primjene u praksi nije još došlo, iako ovo ima veliki značaj za povišenje smolovitosti borovih šuma i njihove produktivnosti. Prilikom smolarenja velikog broja stabala ustanovljeno je, da ima pojedinih borova, čiji je prinos smole do 10 puta veći od prosječnog prinosa ostalih stabala, a prosječno ima oko 10% stabala, čiji je prinos više od dva puta veći od prosječnog prinosa ostalih stabala. Ovakove razlike u prinosima smole ne mogu se rastumačiti takvim osobinama kao što su dimenzije stabala (debljina i visina), veličina krošnje, gustoća četina, starost i dr. Kod nas se nitko ne bavi tim problemima, da se ustanovi kojim se morfološkim, anatomskim i drugim osobinama odlikuju borovi velike smolovitosti, da bi se na temelju tih osobina lako moglo pronaći takve borove, kao i da li su te osobine, a isto tako i smolovitost stabala, nasljedne. U SSSR-u su vršena ova ispitivanja na bijelom boru, te je ustanovljeno, da borovi velikog prinosa smole osim razvijenog sistema smolnih kanala imaju još i slijedeće osobine: Sišarice smolovitih stabala u pravilu imaju svjetliju boju i karakterističan (plosnat) štitić, urod šišarki je 2 do 2,5 puta veći nego kod nesmolovitih stabala, šišarke sadrže više sjemena (za 15—17%), sjeme smolovitih stabala ima veću energiju klijavosti (prosječno za 16%), a ona ostaje povećana i kod dužeg čuvanja. Sadnice dobivene od takvog sjemena imaju razvijeniji sistem smolnih kanala (prosječno za 35—50% više), što pokazuje, da je smolovitost nasljedna osobina. Potomstvo smolovitih stabala kod presadnje se bolje prima i brže raste. Kod smolovitih stabala veće je učešće kasnoga drveta (prosječno za 6—7%), a drvo je jače prožeto sa smolom i otpornije je protiv parazitnih i saprofitnih gljivica (15). Sve ove osobine smolovitih stabala vrlo su povoljne u svakom pogledu, te je kod uzgoja postojećih i podizanja novih borovih sastojina potrebno vršiti odabiranje sjemena i stabala uz primjenu naučnih metoda. Vjerojatno je, da i stabla alepskog bora velike smolovitosti imaju ovakove ili slične karakteristične osobine, koje bi trebalo naučnim istraživanjem ustanoviti. Na temelju tako ustanovljenih njihovih karakterističnih osobina mogla bi se pronaći stabla velike smolovitosti u onim borovim šumama, gdje se ne vrši industrijsko smolarenje. Izabrana stabla velike smolovitosti, koja se nalaze razbacana po postojećim smolarenim i nesmolarenim borovim šumama trebaju da budu sjemenska baza za podizanje novih borovih sastojina, a posebno za podizanje nove odvojene sjemenske baze, koju će sačinjavati izabrana elitna stabla naročite kvalitete. Dok se ne podigne i ne uzgoji ova odvojena sjemenska baza, skupljanje sjemena alepskog bora trebalo bi vršiti isključivo sa izabranih (obilježenih) stabala velike smolovitosti. Iako sjeme sa ovih stabala nije nosilac samo nasljednih osobina samog stabla-sjemenjaka, nego i onih nepoznatih stabala (nosioca muškog cvjeta), koja su izvršila oplodnju, ipak je vjerojatnost učešća sjemena, koje je nosilac osobina velike smolovitosti, s obzirom na mali broj stabala ve |