DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 49 <-- 49 --> PDF |
skog bora u guste makije i garige na ovaj način, skoro je za polovinu jeftinije od prethodnog načina. Krčenje, obrada, gnojenje i sjetva sjemena po´ 1 ha (rad i materijal) prosječno košta u ovom slučaju oko 60.000 dinara, s tim da dnevna norma iznosi oko 15 m2 okruga. Troškovi upravno-prodajne i pogonske režije u ovim troškovima nisu uračunati, kao ni troškovi eventualnog prevoza radnika. Kod popunjavanja rijetkih makija i gariga alepskim borom mogu se primjenjivati slične metode, s tom razlikom, da kod primjene prvog načina obrađene okruge treba postavljati na mjesta gdje je potrebno što manje krčenje makija (gariga), a kod primjene drugog načina, intenzitet sječe je većinom jači (do 100´%), a po 1 ha prije sječe omaške treba posijati 8—12 kg sjemena po cijeloj površini, a poslije sječe po potrebi treba obraditi manji ili veći broj okruga, čija ukupna površina obično treba da iznosi 2,5—3,5´% od cijele površine (250—350 m2 po 1 ha ili oko 150 okruga prosječne veličine od oko 2 m2). Obrada okruga, gnojenje i sjetva sjemena po 1 ha (rad i materijal) u ovom posljednjem slučaju je za oko 25% jeftinije od ovakvih troškova kod gustih makija i gariga. Dosta se dobar uspjeh može postići, ;ako se po rijetkim makijama i garizima vrši omaške sjetva sjemena alepskog bora bez ikakve obrade tla, u slučajevima, ako naredna godina iza sjetve bude barem osrednje kišovita. Međutim, postiže se bolji uspjeh, ako se ovakve makije i garizi djelomično´ ili potpuno posijeku i drvo iznese (za paljenje vapna), i ako´ se prije sječe po> cijeloj površini omaške posije sjeme alepskog bora. U oba ova slučaja troškovi pošumljavanja (rad i materijal) po 1 ha iznose približnoi samo 50% od ukupnih troškova pošumljavanja ako se poslije sječe makije vrši obrada i sjetva na okruge, kako je to nap´red navedeno. Ako je naredna godina iza sjetve nepovoljna, sjetvu sjemena treba ponoviti, što obično povisi troškove ovakvog pošumljavanja za cea 100%. Kod ovakovog načina. unošenja alepskog bora, nije moguće vršiti gnojenje umjetnim gnojem. Sjetva alepskog bora po kamenjarama mora se vršiti uz prethodnu obradu i gnojenje tla na okruge veličine 0,5—2 m2. Po> 1 ha treba obraditi, nagnojiti i posijati oko 600—1.000 ovakvih okruga. Vrlo je korisno ovakve obrađene i posijane okruge dobro zasuti sitnim kamenom, u kom je slučaju uspjeh sjetve redovno bolji. Obrada tla uz krčenje kamena, gnojenje, sjetvu i posipanje sitnim kamenom (rad i materijal) po 1 ha u ovakvim slučajevima prosječno košta najmanje za 100% više nego kod unošenja alepskog bora u guste makije i garige uz djelomičnu sječu drvne mase uz prethodnu sjetvu sjemena omaške i uz naknadnu sjetvu na obrađene i nagnojene okruge, kako< je već opisano. Kako´ se vidi, unošenje alepskog bora u postojeće makije i garige uz primjenu djelomične ili potpune sječe njihovih malovrijednih elemenata, i uz mogućnost iskorištavanja posječene drvne mase, te uz eventualnu naknadnu sjetvu na obrađene i nagnojene okruge, predstavlja srazmjerno jeftin način podizanja intenzivnih kultura šuma. Uspjeh sjetve redovno< je dobar, ako naredna godina iza sjetve bude barem osrednje povoljna, t. j . ako ne bude previše sušna, ili inače nepovoljna. Međutim, jako sušne ili inače nepovoljne godine (sa kasnim proljetnim zimama iza toplih zimskih mjeseci) mogu već i starijim kulturama nanijeti znatne štete i prouzročiti sušenje v%Ukog broja mladih do 1,5 m visokih biljki, protiv čega zasada nemamo zaštite. Podizanje kultura alepskog bora, i pored nedovoljne sigurnosti u uspjeh, nesumnjivo^ predstavlja jedno od najrentabilnijih investicionih ulaganja u šumarstvu, koje će se već |