DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 47 <-- 47 --> PDF |
voljno gusta sastojina grmolikih leguminoza niskog uzgoja za iskorištavanje putem prebora uz ophodnjicu od cea 2 godine, ili putem femelšlaga. Pošumljavanje (popunjavanje) alepskim borom, ako ga na ovim površinama, uopće nema ili ga nema u dovoljnoj količini, treba vršiti na uobičajeni način, uglavnom sjetvom sjemena na manje ili veće obrađene okruge. Sjeme treba da bude sa stabala velike smolovitosti. Ovo je veliki problem, koji nije rješen propisima o kontroli šumskog sjemena. Obrađene okruge dobro je gnojiti. Proredama do cea 20-e godine trebat će stvoriti takav obrast alepskog bora, koji će najbolje odgovarati za ostvarenje njegove meliorativne funkcije i za istovremeno ostvarenje trajne i što veće šumsko-proizvodne funkcije grmolikih leguminoza. Vjerojatno najpovoljniji način uzgoja alepskog bora bit će uzgoj putem femelšlaga. Ophodnju grmolikih leguminoza trebat će uskladiti sa ophodnjom najveće krmne mase, a ophodnju alepskog bora sa ophodnjom najveće proizvodnje smole. Glavni proizvod ovih šuma bit će stočna krma, a vjerojatno i smola, dočim će drvo biti sporedni proizvod. Ostvarenje potrajnosti, maksimalne proizvodnje i ujednačenosti prihoda ovih šuma trebat će regulirati uređajnom osnovom, s naročitim obzirom da grmolike leguminoze ne bi bile potisnute od drugih jačih vrsta, kao i da obnova borove sastojine bude osigurana. Bilo bi potrebno, da Šumarski institut hitno pristupi daljnjem opsežnom i temeljitom ispitivanju sviju problema vezanih uz ovaj način uzgoja stočne krme na ovom području, i to kako u pogledu izbora najboljih vrsta grmolikih leguminoza za ovo područje, tako i u pogledu najboljeg načina njihova podizanja, uzgoja i iskorišoavanja u svrhu trajne proizvodnje što veće količine i što vrednije stočne krme. Ovo je potrebno naročito radi toga, jer bi ovakve mješovite sastojine alepskog bora i grmolikih leguminoza, u ovom slučaju predstavljale najbolju kombinaciju mješovitih sastojina srednjeg uzgoja, koje bi s jedne strane dale prosječno vrlo visok godišnji brutto-produkt na ovim površinama, a s druge strane, konačno.bi time bio rijeaten jedan od najvažnijih problema poljoprivrede (stočarstva) u ovom kraju, gdje već odavna postoji stalni manjak stočne krme. Time bi konačno bio riješen i permanentni sukob, koji je na mnogim šumskim površinama postojao između interesa racionalnog šumarstva i poljoprivrede. 3. Za šume i Šumska zemljišta, koja ne treba da služe uglavnom za podmirenje lokalnih potreba, ostvarenje cilja gospodarenja vezano je za nekoliko problema, među koje spada: — izbor vrste borova, koji će dati prosječno najveće prinose smole, a eventualno i vrijedne drvne sortimente, — izbor najboljeg i najjeftinijeg načina za unašanje odnosno pošumljavanja sa izabranom vrstom, — izbor i primjena najpovoljnije metode, pomoću koje bi se mogle podići šume velike prinosne sposobnosti na smoli, te — izbor najpodesnijeg načina gospodarenja sa postojećim, odnosno novopodignutim šumama, da bi bila osigurana ravnomjernost i potrajnost najveće moguće proizvodnje smole. a) S obzirom na već prikazanu veliku smolovitost alepskog bora, koji na eumediteranskom području Dalmacije ima vrlo povoljne uslove rasta i veliku 213 |