DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 46 <-- 46 --> PDF |
duglazije i česmine. Omjer ovih vrsta trebat će uskladiti sa stvarnim lokalnim potrebama na pojedinim drvnim sortimentima, s tim da najboljeg i najviše tehničkog drva za gradnju kuća daju čempres i duglazija (14), a građu za brodove i dijelom za kuće daju alep. bor i česmina. Borove, koji treba da dadu tehničko drvo, smije se smolariti samo »na mrtvo« nekoliko godina prije sječe, a ne smije se dugotrajno smolariti »na živo*« (5). Ophodnja u ovim šumama kretat će se uglavnom od 30 do 50 godina, što će dijelom ovisiti o stojbinskim uvjetima, a dijelom o debljini sortimenata koje se želi dobiti, ili će biti nešto veća od ophodnje najveće drvne mase, ako´ se potrebe lokalnog tržišta na ogrevnom drvetu budu velikim dijelom podmirivale iz konkretnih šuma. Glavni proizvod ovih šuma jest drvo, i to uglavnom oni sortimenti, koje traži lokalno tržište. Ostvarenje potrajnosti i ujednačenosti prihoda, te maksimalne proizvodnje treba da bude regulirano uređajnom osnovom, na temelju već utvrđenih principa šumarske nauke. 2. Radi ostvarenja cilja gospodarenja za šume i šum. zemljišta, koje treba da služe uglavnom za trajnu proizvodnju stočne hrane, potrebno je, da se na ovim površinama podignu i uzgoje kulture grmolikih leguminoza, koje su sposobne za proizvodnju visokovrijedne stočne krme. Prema podacima Z i a n i Petra (16), vršenim istraživanjima je utvrđeno, da neke naše domaće grmolike leguminoze već pet godina nakon sadnje na kraškim kamenjarama daju i do 20 mtc suhe visokovrijedne stočne krme, i to bez ikakvih naročitih agrotehničkih mjera, t. j . bez duboke obrade i bez đubrenja. U ovu svrhu mogu doći u obzir Coronilla emerus L., a na nešto hladnijim predjelima i Culutea arborescens L., a vjerojatno i druge vrste. Nasadi ovih vrsta, ikako uspijevaju na degradiranim površinama, nisu u stanju da tlo melioriraju. Meliorativnu funkciju morat će obavljati druge vrste, koje to svojstvo imaju, a to je u prvom redu alepski bor. Radi toga, da bismo proizvodnu trajnost ovih površina ne samo održali nego i postepeno povećali, potrebno je na njima osim kultura grmolikih leguminoza istovremeno podići manje grupe alepskog bora, koje bi zauzimale oko Vs cjelokupne površine, ili bi po cijeloj površini trebalo podići rijetku kulturu alepskog bora, vjerojatno sa oforastom 3—4. Ovakove kulture predstavljale bi mješovitu sastojinu grmolikih leguminoza niskog uzgoja i alepskog bora visokog uzrasta. Već nakon 5 godina podignute kulture grmolikih leguminoza davale bi znatne prihode, a nakon daljnjih 15 godina nadstojne kulture alepskog bora bi prihode podvostručile, takoi da bi prosječni godišnji brutto prihodi po 1 ha iznosili oko 31 hiljadu dinara. Pošumljavanje (popunjavanje) sa grmolikim leguminozama vjerojatno će trebati vršiti sadnjom jednogodišnjih prikraćenih sadnica, po mogućnosti u redovima na građene ili prikraćene građene, ako to dozvoljavaju terenske prilike, ili grupimično na okruge, uz eventualno krčenje elemenata makije i gariga. Tlo treba obraditi najmanje do 40 cm dubljine. Za ovo nije dobro upotrebi ti jako degradirana tla. Tla siromašna na fosforu i kaliju dobro* je gnojiti sa fosfornim i kalijevim gnojivima. Na 100 m2 obrađenog tla treba upotrebiti oko 7,5 kg fosfornog gnojiva i oko 2,5 kg kalijeve soli. Dušična gnojiva nije potrebno dodavati. Nakon eventualnog popunjavanja uginulih sadnica i nakon potrebnih uzgojnih i zaštitnih mjera, te proreda kroz prvih 3—7 godina, bit će stvorena do |