DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 44 <-- 44 --> PDF |
re grmolikih šumskih vrsta, kojima je svrha uzgoj stočne krme, smatramo šumom. Prema podacima Instituta za šumska i lov. istraživanja NRH, na jednom dijelu ovih kamenjara vjerojatno bi se mogle podići i uzgajati brzorastuće kulture izvjesnih grmolikih leguminoza (Coronilla emerus L. i dr.) u svrhu proizvodnje visokovrijedne stočne krme. U rjeđim sastojinama alep. bora i u makijama na otoku Hvaru može se naći grmova od C. emerus-a, a tamošlnje žiteljstvo je pozna kao dobru hranu za stoku. Uz turnus (ophodnjicu) od 2 godine, prosječni dvogodišnji prinos ovih kultura navodno iznosi oko* 28 q suhe stočne krme, čija godišnja vrijednost iznosi oko 2.200 dinara. U ovom bi slučaju glavni šumski proizvod bila stočna krma, čija bi prosječna vrijednost po 1 ha za više od 7 puta premašila sadašnju ostvarljivu brutto vrijednost godišnjih proizvoda sa ovih površina. Već ranije sam prikazao (3), da se na 1 ha šuma alep. bora, koje se smolari, trajno ostvaruje prosječni brutto-produkt od 49.800 dinara. U obračunu toga brutto-produkta uzete su cijene produkata smole i drveta, koje su nešto niže od njihovih sadašnjih tržnih cijena, te je očito, da se uzgojem alepskog bora na ovim površinama može trajno proizvoditi veća vrijednost nego uzgojem ma koje druge kulture a naročito mnogo veća vrijednost (preko 17 puta), nego sadašnjim neracionalnim nomadskim pašarenjem ovih površina. Iako nemamo brojčanih podataka, ipak smatramo, da se nikakvim meliorativnim mjerama produktivnost ovih kamenjara kao pašnjaka (poljoprivrednih površina) ne može povisiti ni približno do te mjere, da bi ih trebalo smatrati poljoprivrednim površinama, a ne šumskim zemljištem. Stoga mi sve površine obraštene sa kamenjarskom i travnjačkom vegetacijom (kamenjare) smatramo šumskim zemljištem u cijelosti, i treba ih privesti odgovarajućim šumskim kulturama. V Koji je konkretni cilj gospodarenja sa šumama i šumskim zemljištima? Da bi se na ovo pitanje mogao dati ispravan odgovor, potrebno je posebno razmotriti šume i šum. zemljišta, koja treba da služe uglavnom za podmirenje lokalnih potreba, a posebno o>ne šume i šum. zemljišta, koja ne treba uglavnom da služe tim potrebama. Kod šuma i šum. zemljišta, koja treba uglavnom da služe za podmirenje lokalnih potreba, treba razlikovati takve, koje treba uglavnom da služe za podmirenje lokalnih potreba na drvetu, od onih, koje treba da služe uglavnom za podmirenje lokalnih potreba za ishranu stoke (stočna krma, paša). 1. Za šume i šum. zemljišta, koja treba da služe uglavnom za podmirenje lokalnih potreba na drvetu, konkretni cilj gospodarenja, treba da bude trajna proizvodnja dovoljnih količina svih drvnih sortimenata, koje traži lokalno tržište, a višak proizvoda iznad ovih količina treba da bude što veća ostvarljiva vrijednost. Potrebu lokalnog tržišta na drvnim sortimentima treba ustanovljavati statističkim i analitičkim putem. Višak proizvoda treba da se sastoji uglavnom od što vrednijih drvnih sortimenata, smole, eteričnog ulja, visokovrijedne stočne krme i drugih proizvoda što veće vrijednosti. 2. Za šume i šum. zemljišta, koja treba da služe uglavnom za podmirenje lokalnih potreba za ishranu stoke, konkretni cilj gospodarenja treba da bude trajno što veća proizvodnja što vrednije stočne hrane. U ovom slučaju stočna |