DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 42 <-- 42 --> PDF |
III Opći cilj šumskog gospodarstva, uzimajući u obzir koristi od glavnih i spo rednih šumskih proizvoda, sastoji se u tome, da na sveukupno raspoloživim šumskim zemljištima, optimalnim iskorištavanjem danih proizvodnih snaga, trajno proizvodimo što veće vrijednosti (2). Namjera nam je, da prikažemo konkretne ciljeve šumskog gospodarstva na označenom području, te način njihove realizacije, t. j . želimo da odgovorimo na slijedeća pitanja: 1. koja se zemljišta na ovom području treba smatrati šumskim zemljištem; 2. koji je konkretni cilj gospodarenja sa šumama i šumskim zemljištima na tom području, i 3. na koji način ćemo ostvariti konkretne ciljeve šumskog gospodarstva. Da bi se na ova pitanja moglo> tačno i detaljno odgovoriti, bilo bi potrebno, da se kod nas vrše dugotrajna i detaljna mnogostrana istraživanja na naučnoj bazi. Prema mišljenju Stj. Horvatić a (8), radi svojih posebnih odlika, kod rješavanja praktičnih šumsko-gospodarskih odnosno opće ekonomskih problema našega Krša ne mogu se naprosto primjenjivati naučni rezultati, koji se odnose na analogna područja drugih zemalja, već se moraju u punoj mjeri uvažavati rezultati vlastitih istraživanja i iskustava. Pošto su naša dosadašnja istraživanja na ovom području dosta skučena, odgovor na postavljena pitanja može se dati najvećim dijelom na temelju praktičnih iskustava, te ličnih opažanja i zaključaka. IV Koja se zemljišta na nižim položajima eumediteranske zone Dalmacije ima smatrati šumskim zemljištem. Smatramo, da se postojeće visoke šume, makije i garizi nalaze na šumskom zemljištu, i da se prema sadašnjem stanju uzgojem šume na tom zemljištu trajno može proizvoditi veća vrijednost nego uzgojem ma koje druge kulture. Pitanje je, da li se površine obraštene sa kamenjarskom i travnjačkom vegetacijom (kamenjare) ima smatrati poljoprivrednim zemljištem (pašnjacima) ili šumskim zemljištem, bilo to u cijelosti ili djelomično. Ovo pitanje postavljali su agronomi i šumari, i na njega su davali različite odgovore. Odgovor na ovo pitanje u uskoj je vezi sa geološkom građom ovog područja i klimatskim prilikama, a sam odgovor dobit ćemo ako razmotrimo razvoj prihodne sposobnosti ovih površina tokom prošlih vjekova, te ako usporedimo moguće maksimalne prihodne sposobnosti ovih zemljišta u svojstvu pašnjaka nakon njihove melioracije, i u svojstvu šuma nakon njihovog privođenja odgovarajućoj šumskoj kulturi. Prostrane i puste kamenjare nastale su pod utjecajem razornog djelovanja čovjeka i drugih faktora, uslijed čega je potpuno potisnuta vegetacija šuma koja je ranije postojala, i one sada predstavljaju jako degradirane površine ovog područja. Radi toga je produktivnost (plodnost) ovih površina sada vrlo niska. One su sada obraštene sa naročitom pašnjačkom vegetacijom, koja uglavnom pripada zasebnom redu (Cymbopogo-Brachypodietalia) i svezi (Cymbopogo- Brachypodion) eumediteranskih suhih travnjaka. Asocijacija je sastavljena relativno iz velikog broja vrsta, među kojima se ističe veliki broj jednogodišnjih biljaka (8). |