DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Cijelo ovo područje tipični su kraški tereni, kako po svojim geografskim, tako i morfološko-genetskim karakteristikama. Geološku podlogu čine uglavnom jurske i kredne naslage (vapnenačko-dolomitni sedimenti), koji su zapravo nosilac svih morfoloških i hidroloških obilježja ovog kraškog područja. Ovo se područje odlikuje dugim, toplim i sušnim ljetima i blagom zimom, koja obiluje oborinama. Oborina imade prosječno 700—1000 mm godišnje. Po svojoj količini ovo bi bilo dovoljno, da su te borine tokom godine ravnomjerno raspoređene. Međutim, maksimum oborina pada u X mjesecu, a sporedni je maksimum krajem zime ili početkom proljeća. Za to vrijeme (od kraja IX do kraja IV mjeseca) srednja temperatura kreće se u granicama od cea 19° C na kraju IX mjeseca do 7,5°C u I. mjesecu, osim kraćih zahlađenja u I i II mjesecu koje donosi bura, a tada može biti i mrazeva. Ovo uvjetuje bujni rast vegetacije ujesen i u proljeće. Uslijed ljetne suše (relat. vlaga zraka 30.—60%, a sred. temperatura u mjes. VII i VIII iznosi oko 25°C) zamire vegetacija preko ljeta (od VII do sredine IX mjes.). Ovo naročito štetno djeluje na travni pokrivač i na zeljasto bilje. Drvenaste kulture većinom samo za vrijeme sušnih godina prekidaju svoju vegetaciju preko ljeta. Za vrijeme hladnih zima također dolazi do zamiranja vegetacije. Insolacija je znatna (2200—2500 sati godišnje), a to povoljno djeluje na zametanje cvjetnih pupova, odnosno na dobivanje sjemena ratarskog i drugog bilja. Dobiveno* sjeme ima veću energiju klijavosti. Pod šumo m u ovom članku smatra se zajednica šumskog drveća ili šumskog grmlja, koje služi bilo za proizvodnju drveta, bilo za proizvodnju smole, eteričnog ulja, lišća, plodova, kore, korijena, tanina ili drugih šumskih proizvoda. Od brojnih sastavnih elemenata, koji dolaze u ovoj biljnoj zajednici, glavni elementi koji čine prirodnu zajednicu »šuma« jesu slijedeći: Quercus ilex, Qu. lanuginoša, Pinus halepensis, Cupressus sempervirens, Arbutus unedo, Viburnum tinus, Pistacia lentiscus, P. terebinthus, Erioa arborea, E. multiflora, Olea oleaster, Lonicera etrusca, Coronilla errheroides, Fruxinus ornus, Carpinus orientalis, Ostrya carpinifolia, Crataegus mk>nogyna, Juniperus oxycedrus, J. phoenicea, Laurus nobilis, Cistus monspeliensis, C. salviaefolius, C. Villosus, Myrtuscommunis, Rosmarinus officinalis, Phillyrea latifolia, Ph. rrvedia i dr. Kao glavni šumski proizvod u pojedinoj konkretnoj šumi (gospodarskoj jedinici) ima se smatrati onaj šumski proizvod, koji u vrijednosti prosječnog godišnjeg prihoda te šume učestvuje s najvećim postotkom. To može biti drvo, smola, eterično ulje, stočna krma, kora ili drugo. Na ovom području Dalmacije postojeće »šume« možemo razvrstati u tri grupe: — visoke šume, — zimzelene niske šume, poznate pod imenom makija, i — zimzelene šikare, zvane garig. Visok e šum e ovog područja imaju sva obilježja visokih šuma u ostalim krajevima, a uglavnom ih sačinjava Pinus halepensis, Cupressus sempervirens i Quercus ilex. U većini slučajeva kao podstojni dio sastojine, naročito u šumama P. halepensis-a, pojavljuju se elementi makije, odnosno´ elementi gariga. |