DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 39 <-- 39 --> PDF |
O CILJU GOSPODARENJA U SUMAMA NA NI2IM POLOŽAJIMA EUMEDITERANSKE ZONE DALMACIJE I O NJEGOVOM OSTVARENJU Ing. Branko Bićanić ZA ŠUMSKA PODRUČJA DALMACIJE uopće, a ni za šume njene mediteranske zone posebno, nema izrađenih gospodarskih osnova, osim malih iznimaka (otok Šćedro i Mljet), te zasada nema jasno utvrđenih smjernica za gospodarenje s tim šumama, koje bi bile općenito poznate i prihvaćene. Vrlo često, čak nije ni jasno, koje su površine na tom području šumsko, a koje poljoprivredno zemljište. Ni među samim šumarskim stručnjacima nema o tome zajedničkog mišljenja. Radi toga podaci o površinama šuma i šumskog zemljišta na ovom području nisu tačni. Cesto se, naime, neobraštene površine (kamenjare, pa čak i makije i garige) uvrštavaju u pašnjake (9). To nije čudo, kad sam Pravilnik o katastarskom klasiranju i bonitiranju zemljišta (Služb. list FNRJ br. 10/61.) propisuje, da se zemljišta obraštena šikarama, makijom itd, degradirane ili opustošene šume i druge slične šume, u kojima nije zabranjena paša i brst, smatraju pašnjacima. Pošto je riječ o srazmjerno velikim površinama (preko 80% cijele površine ovog područja), potrebno je, da izvjesni pojmovi o šumama ovog područja budu razibistreni, a potom općenito prihvaćeni. Isto je tako potrebno, da se na šume i šumska zemljišta ovog područja obraća veća pažnja, nego se to dosada činilo. Niži položaji eumediteranske zone Dalmacije po svojim klimatskim i pedološkim osobinama imaju uglavnom vrlo slične uvjete za podizanje i uzgoj šuma, a oni se, međutim, jako razlikuju od uvjeta koji vladaju u drugim našim krajevima. Ovo je prouzročilo, da šume ovog područja imaju druga obilježja, a moraju imati i druge gospodarske ciljeve nego šume u drugim našim krajevima. Svrha je ovog članka, da dade podstrek za pravilnije uočavanje važnosti šumarstva za ekonomsko podizanje Dalmacije, kao i da bi se dao jedan prilog za što bolje utvrđivanje smjernica za gospodarenje sa šumama na ovom području, na nižim položajima. Osim toga, namjera nam je, da izvjesne ustaljene pojmove o šumama prilagodimo prilikama šuma ovog kraja, da bi se tako mogle što točnije odrediti granice između poljoprivrede i šumarstva, koje su sada dosta neodređene i teško uočljive. No uza sve to, ostaje očito, da su poljoprivreda i šumarstvo na cijelom području međusobno jako isprepleteni i da će tako trajno ostati, što je posebno obilježje cijelog Krša. I Niži položaji eumediteranske zone Dalmacije obuhvataju sve dalmatinske otoke i priobalni pojas Dalmacije, isključujući neke najviše dijelove srednjedalmatinskih otoka (Brača i Hvara) i obalnog pojasa (Pelješca) — (8). |