DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Zaključci Iz izloženoga vidimo da je tehnika pošumljavanja sadnjom u jame poslije drugog svjetskog rata znatno poboljšana, iako su dimenzije povećane samo za 5—10 cm. To se s obzirom na trošak izvedbe može smatrati značajnim napretkom. Osim toga danas se uspješno pri pošumljavanju iskonsćuju skeletoidno. i skeletno tlo. Daljnja preobrazba je nastala u sprječavanju evaporacije agrotehničkim mjerama kao: okapanjem, pokrivanjem površine jame šljunkom itd. Metoda pošumljavanja degradiranog krša sadnjom biljaka u jame upotrebljavat će se i u budućnosti. Ona će se koristiti pri pošumljavanju teških terena na pr. u bujičnim područjima, slivovima akumulacionih jezera i si. Uglavnom metoda će se rabiti tamo gdje će se kulture morati podizati na dosadašnji način. Metoda je već toliko dotjerana da se može uspješno upotrebljavati pri poštumljavanju krša. Razmatranjem drugih metoda dolazimo do zaključka da je Ettingerova metoda, iako nije praktički primijenjena, preteča uspješnog pošumljavanja živih pijeskova. Burlakovu i Orašovu metodu smatramo značajnim doprinosom uspjehu pošumljavanja. Simunovićeva metoda je najuspješnija kombinacija pošumljavanja kamenitih mediteranskih terena. Malbohanovu metodu treba i danas iskoristiti gdje postoje uslovi. Gradoni su vrlo koristan metod a treba ga rabiti u predjelima gdje ekonomičnost opravdava izvođenje. Kao prokušan tehničko-proizvodni metod treba ga forsirati tamo gdje se mogu iskoristiti strojevi. Podizanje kultura brzog rasta upućuje na pristupanje radu u velikim razmjerima što prethodno zahtijeva ekonomska i tehnička istraživanja za pronalaženje mjera u cilju poboljšanja tla. Primjena u voćarstvu i dosadašnja šumarska praksa na podizanju plantaža pokazuju da se dodavanjem đubriva mogu postići značajni rezultati. To potvrđuju istraživanja u inozemstvu i kod nas. LITERATURA: 1. Afanasije v D.: Podizanje »ekspresnih šuina«, Šum. list 1937, broj 12 s. 622—658 (s. 624—625). 2. Afanasije v D.: Ekspresne šume, Sarajevo 1952, s. 149—186. 3. Bale n J.: Tehnika pošumljavanja krša. Šum. list 1929. br. 4—5 s. 166—176 i 222—224. 4. Bale n J.: Naš goli krš, Zagreb 1931. s. 124—141 (129—130). 5. Beltra m V.: Za bolše in uspešnejše delo, Gozdarski vesnik št. 9—10. Ljubljana 1954. 6. Bonf iglioli O.: Gnojiva, Polj. nakladni zavod, Zagreb 1957. 7. Burlako v D.: Način suhih kultura pri pošumljavanju krša i goleti u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj. Sum. list 1929. s. 259—273. 8. Clauzur e P.: Utilisation des godets en pol|yethylene pour les reboisements dans la region Mediterraneenne, Revue forestiere francaise, 1-956, No 11. 9. Buchaufour Ph. et Bonneau M.: Note sur la physiologie de la nutrition des resineux. Applications a la pratique des reboisement. Revue forestiere francaise No 4 1960. s. 250—256. 10. Ettinge r G.: Kulture na Grobničkom polju. Sum. list 1897. s. 448—452. 11. Gračani n M.: Pedološka istraživanja Senja i bliže okolice. Glasnik za šumske pokuse, separat, Zagreb 1931. 202 |