DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 35 <-- 35 --> PDF |
treba najprije izvršiti klasifikaciju terena kojom bi omogućili lakše određivanje vrste drveća i mjere. Zasada možemo tla tog dijela krša svrstati na: — degradirana tla listopadnih šikara raznog stadija devastacije i degradacije; — degradirana tla napuštenih obradivih površina, zauzeta sa prvim pionirima prirodne vegetacije (18); — degradirana tla gariga; — krške kamenjare do 0,3 obraslosti; — erodirana tla razne jačine erodiranosti. Ova fizionomska razdioba nije dalje razrađivana u vezi sa pošumljavanjem (17). Potrebno je da se klasifikacija podrobnije razradi po tipovima a potom da se za svaki tip odrede svojstva tla i vrste kojima treba pošumljavati. Time bi dobili sredstvo za određivanje vrsta i mjera kojim treba pristupiti pri podizanju kultura brzog rasta. U šumarstvu će biti teško provesti zaključak donesen na Konferenciji o kršu u Splitu 30. VI — 3. VII 1958,, da se sredstva imaju prvenstveno ulagati tamo gdje daju maksimalne prihode. Takvih tala, izuzevši nekih dijelova krških polja i sličnih površina pod šumom, ima malo. Podesne površine koristi poljoprivreda. Odatle izlazi da za površine kultura brzog rasta ostaje u tom području relativno malo površina. Na kršu su vršena inicijalna istraživanja kulturama brzoga rasta (1, 2). Izvršene sadnje dale su, unatoč svojim nedostacima, povoljne rezultate i pokazale, da postoji mogućnost rješenja, iako od uspjelog pokusa do tehničkoproizvodne metode predstoji još dugačak put. Na neplodnim krškim tlima pojavit će se pitanje hranjiva. Pošto je u šumarstvu pitanje ishrane tek u početnoj fazi a njime se bave Francuzi (9) u Mediteranu, koji imaju samo početne rezultate, morat ćemo se u tom pravcu orijentirati na rezultate u voćarstvu, čija praksa već dulje vremena primjenjuje vještačka hranjiva. U voćarstvu vrše đubrenje površinski na cijeloj površini ili parcijalno oko svake sadnice. Đubrenje je dubljinsko ili površinsko. Dubljinsko se vrši prigodom obrade tla ih kasnije pomoću injektora. Unošenje se vrši vremenski prema vrsti gnojiva. Lako topljiva gnojiva (dušična) unose se nekoliko puta godišnje a teško topljiva jedamput a njihovo djelovanje traje i nekoliko godina. Pri upotrebi gnojiva valja oprezno postupati jer ona često imaju suprotna djelovanja. Zato treba kombinirati tako, da ne dođe do pogoršanja tla. Gnojiva se dodaju u krutom i tekućem stanju. Dodavanje gnojiva putem injektora omogućuje dodavanje na dubinu preko 40 cm. Injektiranje se vrši putem željezne cijevi sa rupicama vezane na stroj koji rastopljeno đubrivo unosi u tlo. Injektiranje se vrši u krugovima oko stabala na površini projekcije krošnje. Kao- gnojiva upotrebljavaju se nitrati, amonijski sulfat, mokraćevina, kalijev sulfat i t. d. U nekim zemljama vrši se tako zvano foliarno đubrenje gdje se hrana apsorbira kroz lišće i koru. Biljka se prska otopinama gnojiva. U Engleskoj vrši se gnojenje putem injekcija u stablo (6). Mogućnost mehaničke obrade tla i vještačkog đubrenja ukazuje na novu etapu podizanja kultura na kršu. Njome će u stvari nastupiti mogućnost rentabilnog podizanja biljnog pokrivača. Tome treba da se uz rad operative vrše istraživanja, kako bi se dobio siguran oslonac za te radove |