DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Prikazani metodi pošumljavanja izvode se manuelnom snagom. Za krške terene nisu konstruirani strojevi koji bi mogli udovoljiti osnovnim zahtjevima tamošnjih prilika. Do sada su vrlo dobri rezultati postignuti samo na kamenitim terenima Alžira, vjerojatno diluvi jalnog podrijetla. Zbog sličnosti prilika a u vezi primjene strojeva na kršu osvrnućemo se na tu mogućnost. ®m ´*:´ Slika 2 Na terase posađen alepski bor u predjelu Srđ kod Dubrovnika. Foto: M. Simunović Obrada tla i pošumljavanje vršeno je rahljenjem (rootage) a sadnja na humke (burrlete) (31). Prevrtanje tla izvodi se strojem sa dva čelična zuba razmaka 1 m. Njima se tlo rahli do dubljine od 70 cm. Stroj je težak oko 6 tona a povlači ga traktor od 175 KS. Na taj način razmrve se velike površine tla u koje se na humke sade biljke. Stroj za prevrtanje ima između zuba pričvršćen poprečan nož, koji reže žile duboko ukorijenjenog grmlja. Ovim načinom vrši se uspješno pošumljavanje u sušnim rajonima, gdje se oborine kreću oko 500´ m godišnje. Na veću dubljinu razrahljeno tlo gubi svoj kapilaritet i postaje odlično spremište za vodu i zrak. Osim toga prestaje erozija vodom. Najbolji uspjeh postignut je sadnjom eukalipta, čempresa, cedra i raznih borova. IV Posljednjih godina smjernice šumarske politike zacrtavaju nove puteve pošumljavanju. Osim dosadanjeg klasičnog načina pošumljavanja pristupa se podizanju kultura drveća brzog rasta na krškom području. Kulture podizane dosada uobičajenim putem sporo prirašćuju. U želji da se pospješi njihov rast a time i rentabilitet traže se podesne vrste drveća kojima će se uz primjenu agrotehničkih mjera podizati takve kulture. Njih bi trebalo prvenstveno osnivati na bujadnicama i vrištinama kontinentalnog krša a potom na ostalim zato podesnim krškim površinama. Uspjeh rada ovisi o pravilnom izboru vrste drveća i pravilnoj primjeni agrotehničkih mjera. Na području litoralnog krša pitanje ima drugi vid jer su uslovi tla teži. Pedološki uslovi su u najvećem dijelu nepodesni za takav uzgoj, jer ogroman dio područja zapremaju mršave i slabo produktivne kamenjare. U tim područjima 200 |