DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Prikazani metodi pošumljavanja izvode se manuelnom snagom. Za krške
terene nisu konstruirani strojevi koji bi mogli udovoljiti osnovnim zahtjevima
tamošnjih prilika. Do sada su vrlo dobri rezultati postignuti samo na kamenitim
terenima Alžira, vjerojatno diluvi jalnog podrijetla. Zbog sličnosti prilika
a u vezi primjene strojeva na kršu osvrnućemo se na tu mogućnost.


®m


´*:´


Slika 2
Na terase posađen alepski bor u predjelu Srđ kod Dubrovnika. Foto: M. Simunović


Obrada tla i pošumljavanje vršeno je rahljenjem (rootage) a sadnja na
humke (burrlete) (31). Prevrtanje tla izvodi se strojem sa dva čelična zuba
razmaka 1 m. Njima se tlo rahli do dubljine od 70 cm. Stroj je težak oko 6
tona a povlači ga traktor od 175 KS. Na taj način razmrve se velike površine
tla u koje se na humke sade biljke. Stroj za prevrtanje ima između zuba
pričvršćen poprečan nož, koji reže žile duboko ukorijenjenog grmlja. Ovim načinom
vrši se uspješno pošumljavanje u sušnim rajonima, gdje se oborine kreću
oko 500´ m godišnje. Na veću dubljinu razrahljeno tlo gubi svoj kapilaritet i
postaje odlično spremište za vodu i zrak. Osim toga prestaje erozija vodom.
Najbolji uspjeh postignut je sadnjom eukalipta, čempresa, cedra i raznih borova.


IV


Posljednjih godina smjernice šumarske politike zacrtavaju nove puteve
pošumljavanju. Osim dosadanjeg klasičnog načina pošumljavanja pristupa se
podizanju kultura drveća brzog rasta na krškom području. Kulture podizane
dosada uobičajenim putem sporo prirašćuju. U želji da se pospješi njihov rast
a time i rentabilitet traže se podesne vrste drveća kojima će se uz primjenu
agrotehničkih mjera podizati takve kulture. Njih bi trebalo prvenstveno osnivati
na bujadnicama i vrištinama kontinentalnog krša a potom na ostalim zato
podesnim krškim površinama. Uspjeh rada ovisi o pravilnom izboru vrste drveća
i pravilnoj primjeni agrotehničkih mjera.


Na području litoralnog krša pitanje ima drugi vid jer su uslovi tla teži.
Pedološki uslovi su u najvećem dijelu nepodesni za takav uzgoj, jer ogroman dio
područja zapremaju mršave i slabo produktivne kamenjare. U tim područjima


200