DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 29 <-- 29 --> PDF |
u vodi dispergiraju. Prema analizi Gračanina tla okolice Senja imaju u neobrađenom stanju veoma malen kapacitet za vodu. Po njemu tlo površine 1 m2 dubljine 20 cm t. j . 0,2 m3 sadržaja može primiti prosječno 40 1 vode. Prema tome jama dimenzije 0,4 x 0,4 x 0,4 m sadržaja 0,025 m3 zemlje može primiti 5 1 vcde. Kopanjem razrahljeno´ tlo upija prema našim ispitivanjima do 3 puta veću količinu vode. Na propusnoj krškoj podlozi i ta je količina malena jer se voda brzo gubi u dubljinu a još brže hlapi. Zbog toga tokom sušhog perioda brzo nastupa oskudica vlage što dovodi do sušenja sadnica. Radi toga se često ne mogu održati ni najotpornije vrste četinjača unatoč tome što u to vrijeme gotovo- potpuno- obustavljaju vegetaciju. Ispitivanja hranjivosti ukazuju siromaštvo tla na P, K i N. Iskustva pokazuju da su hranjiva u tlu ipak dovoljna za opstanak sadnica ako ima dovoljno vlage. Ishrana i rast vezani su na kolanje sokova koji ovise o vodi u biljci. U krško-m terenu biljka za sušnog perioda vcdi borbu protiv oskudice vlage što se očituje na korijenju. Opkoljavanje korijenja slojem suhog tla očituje se u promjenama korijenovog sistema gdje se na suhim mjestima sistem razgrađuje a stvara novi na vlažnim mjestima. Na tlu siromašnom hranjivima razvijaju se biljke slabijeg sistema korijenja. Tamo gdje su tla veoma oskudna hranjivima stvara se sistem korijenja koji mjestimice ima veoma guste busove žilica. Ti busovi nastaju tamo gdje korijen nađe više hrane. Poznato je da stabla poprimaju zbog zapreka pri razvoju korijenja, na pr. na kamenoj podlozi, fenotipske forme. One se na pr. kod crnog bora odrazuju na obliku krošnje kišobranastog oblika. Zapreke u razvoju korijenja usporuje rast biljke jer troši energiju na razvoj korijenova sistema umjesto za rast stabla. U fiziološki optimalnom prostoru s dosta vlage, prozrake, svijetla i aktivnih hranjiva postoji razgranati sistem žilja kao i ravnoteža između asimilacionog aparata i korijenja. Hranjivima i humusom siromašna tla u toploj klimi, kakve su krške kamenjare razvija se slabo korijenje. To se odrazuje na rastu stabla. Općenito se može reći da uslovi za rast drveća na kršu nisu takvi da bi morali dovoditi do neminovnog propadanja sadnica. Međutim, do ugibanja ipak dolazi. Većina je starijih stručnjaka smatrala ugibanje sadnica uglavnom posljedicom suše. To je donekle ispravno-. Protiv suše se ranije borilo pokrivanjem tla kamenjem oko- sadnice. Oblaganje se vršilo- u pravilu sa tri velika kamena položena u trokut u udaljenosti 15-—18 cm oko biljke. Oblaganjem se htjelo postići, da se tlo ne ugrije, a površina jame zaštiti od inso-lacije, ablacije i isušivanja. Utvrđeno je da tlo pokriveno kamenjem ostaje svježe, jer se vlaga ispod kamenja kondenzira, no unatoč tome dolazi do hlapljenja na dijelovima površine jame, koja nije pokrivena. Zbog toga je oblaganje manje korisno u mediteranskom i submediteranskom području. Ono je dobro na većim nadmorskim visinama u litoralnom dijelu i na čitavo-m kontinentalnom području krša. U tim arealima oblaganje štiti biljku ljeti od suncožara a zimi od sriježi. Utjecaj pokrivanja tla kamenjem utvrđen je (24) mjerenjem temperature tla pokrivenog kamenjem i bez kamenja. Temperatura je tla pokrivenog kamenjem na dubljini od 5 cm niža od one nepokrivenog tla. Temperatura oscilira na toj dubljini. U izvjesno doba noći ona je veća nego na nepokrivenom tlu. Na dubljini od 10—20 cm utvrđena je u tlu pod kamenjem stalno niža temperatura. Iz ovoga proizlazi, da kamena ploča djeluje pozitivno na sniženje temperature tla. Djelovanje pokrivanja uočljivo je do dubljine od 20 cm. Kako se zbog povišene temperature pojačava isparivanje vlage do dublji |