DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Pri tome se vade često daleko veće količine kamena nego što bi trebalo. U praksi se efekat rada povećanjem dimenzija jama za 10 cm smanjuje za dvostruko (vidi tabelu 2). Prikaz sadržaja raznih tijela koja sliče iskopanoj jami. Tabela 2 g Dimenzije tijela u cm L> Tijelo 30x30x30 40x40x40 5Cx50x50 50x60x6(0 70^70x70 80x80x80 ii cm 1. Kocka 0,027 0,004 0,125 0,216 0,343 0,512 2. Valjak 0,021 0,050 0,098 0,170 0,269 0,402 3. Prikraćeni __čunj 0,012 0,029 0,057 0^098 0,157 0,234 4. Paraboloid 0,011 0,025 0.C49 0,084 0,135 0,201 Razvoj zasađene sadnice ne ovisi samo o> veličini jame već prvenstveno o materijalu strana jame. Ukoliko su strane pretežno od zemljanog materijala onda postoje povoljniji uvjeti za razvoj biljaka, jer postoje uvjeti za razvoj korijenja. Sadnja sadnica u jame uobičajenih dimenzija je na kršu pretežnim dijelom stavljanje biljaka u napukle kamene lonce, gdje uspjeh sadnje ovisi o tome kako i koliko su kamene stijene napukle, te kako teku raspukline u kamenju jer o tome ovisi prodiranje žila u dubljinu. U protivnom slučaju se korijenje sadnice ponaša kao kod uzgoja biljke u zemljanom loncu gdje se nakon izvjesnog vremena zbog nepropusnosti stijena i pomanjkanja prostora nepravilno razvija i savija u okrug. U jami uobičajenih dimenzija osiguran je razvoj biljke za period 1—2 godine po sadnji t. j . u razdoblju dok se sadnica ne zakorijeni. Iza toga razvoj ovisi o mogućnosti prodiranja korijenja među pukotine. Od velikog je interesa godišnje doba kada treba kopati jame. Prema starijim autorima one se kopaju neposredno pred jesenju sadnju. Za proljetnu sadnju izvode se u kasnu jesen ili rano proljeće. Svrha je kopanja u to doba da zemlja ostane svježa. Kod kopanja jama u jesen za proljetnu sadnju vraća se zemlja u jame da je vjetar ne razveje. Danas se jame kopaju tokom cijele godine, a gdje postoji stalna radna snaga čak godinu ili dvije unaprijed. U takve jame vraća se natrag iskopana zemlja. Kopanje jama daleko> ispred sadnje sa vraćanjem zemlje u jamu ima prednost u solidnijem izvođenju, a osim toga kiše kvase zemlju koja sliježe i poprima karakteristike preležanog obrađenog tla. U takve jame sadnja se vrši mačem ili Burnikovom sadilicom koji skraćuju postupak rada. U pogledu tla može se kazati da na krškcm području skeletne i skeletoidne čestice sačinjavaju od 5—800/o iskopanog materijala jame. Istraživanja tla (11) su pokazala da fizik. i kem. svojstva samo donekle zadovoljavaju. U području mediteranskog i submediteranskog krša, tla dobivena iskapanjem jama su crvenice sa svojim podtipovima. To su glinena teška tla sa do 94,10´% glinenastih čestica. Ona su stabilnih strukturnih agregata sa veoma malo čestica koje se |