DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Tabela 1 Red. Dimenzije jama br. Autor i Dubljina Promjer Područje cm 1. Kožešnik (48), Hool (21), Kontinentalnog (48) i liKosović (27) 30—40 30—10 toralnog krša (21, 27) 2. Gool (13), Malbohan (28) 30—35 30—35 degradiranog krša 3. Kauders (25) 35—40 35—40 degradiranog krša 4. Pucich (38), Scharnaggl (45) 30 30 degradiranog krša diluvijalnog nanosa na 5. Kttinger (10) 45—60 na kršu 6. Beltram (5) 60 fliša 7. Ziani (50) 60—70 60—70 degradiranog krša 8. Simunović (44) 80 degradiranog krša Tabela pokazuje, da su se dimenzije jama tek poslije rata povećale. Ranije se uglavnom kreću između 30—40 cm širine i dubljine. Jedino odstupanje kod starijih autora imamo kod Ettingera a nastalo je zbog tehnike sadnje na diluvijalnim tlima. Dimenzije jama ovisne su: o prosječnoj veličini sadnica, količini tla jame i utrošku rada. Pri pošumljavanju upotrebljavaju se jedno ili višegodišnje sadnice prvenstveno´ crnogoričnih vrsta drveća. Mjerenjem srčanice dvogodišnjih sadnica crnog bora, kao< uobičajene vrste pri pošumljavanju, u rasadniku Šumarskog fakulteta u Zagrebu utvrđena je prosječna duljina od 27,9 cm. Pošto Zagreb ima povoljniji režim vlage nego krško područje, to korijenje nema potrebe da prodire u dublje slojeve tla za vlagom. Zbog toga možemo^ uzeti da je dužina korijenja manja od one na krškom području. To su potvrdila mjerenja dvogodišnjih sadnica crnog bora izvršena 1951. godine u aridnom biljevistu na Kočinom brdu blizu Klisa. Srednja duljina srčanice iznosila je preko 60 cm. Naprotiv mjerenja sadnica dvogodišnjeg crnog bora u rasadniku u Splitu, koje su zalijevane imale su prosječnu duljinu srčanice od 35 cm (17). Iz ovoga slijedi da za smještaj sadnice treba jama dubine od 40 cm. Ekonomičnost utroška rada pri izvođenju jama, uvjetuju dimenzije koje traže uzgoj sadnica u humidnim uslovima t. j . sa jakim zalijevanjem da se spriječi razvoj korijenja zbog potražnje za vodom. Približnu količinu iskopanog tla iz jama daje tabela 2 u kojoj su prikazani sadržaji geometrijskih tjelesa koji su najsličniji jami. Najčešće se pri pošumljavanju oblik jame približuje prikraćenom cunju ili paraboloidu. Ostalim tjelesima više kod sadnje stablašica t. j . kod izvođenja većih jama. Tabela 2 pokazuje da se povećanjem dimenzije tijela za 10 cm povećava volumna sadržina gotovo dvostruko. Naravno da se povećanjem iskopa pojačava radni napor, jer se na krškom terenu jame ne mogu pravilno kopati, već kako teren dopušta. |