DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 21 <-- 21 --> PDF |
ma drvarske industrije, kroz iznalaženje takvih formi društvenog rada kojeneće sputavati slobodno djelovanje inženjera i tehničara drvarske struke. Pri tom treba posebnu pažnju posvetiti privlačenju u društveni rad i stručne organizacije onih stručnjaka drvarske struke koji doduše nemaju formalnu kvalifikaciju tehničara, ali koji po svom stečenom iskustvu, položaju koji zauzimaju, uticaju koji vrše na proizvodnju i ljude, imaju mogućnost, u Smislu pravilačlruštva, da postanu njegovi članovi. Sa svoje strane, upravo* ti kadrovi će najviše utjecati na to da se rad društva kreće u okviru praktičnih problema proizvodnje, a struka kao cjelina usko poveže s praksom. Neaktivnost terenskih organizacija imala je sa svoje strane za posljedicu, da smo se silom prilika suviše orijentirali na centar u Zagrebu i nehotice podcijenili snage koje rade na terenu. Dalje podržavanje takvog stanja moglo bi samo još više produbiti odvojenost struke od privrednih problema, izazvati još veću pasivizaciju inženjera i tehničara i još jače nevjerojanije u nove mlade snage koje rastu i mogu izrasti na terenu, čime bi došli u suprotnost sa našim društvenim i privrednim razvitkom. Kod toga je potrebno uvažiti da bi bilo pogrešno kad bi se pomirili s tim, da ljudi u centru budu uvijek ti koji nose inicijativu i daju recepte, koje oni dolje treba da izvršavaju, mjesto da Savez bude organ i izraz volje i težnje terena. Da bi našli izlaz iz tih organizacionih teškoća i u cilju aktivizacije svih inženjera i tehničara šumarstva i drvarske industrije najvažnije je da naše terenske organizacije vežemo na teritorij komune. Naš organizacioni status nam omogućuje da u tom pogledu nađemo rješenja koja su pogodnija za određenu situaciju. Najpogodnija organizaciona forma za okupljanje, inženjera i tehničara jeste stručna podružnica općine. Općinske su podružnice naročito pogodne za okupljanje stručnjaka iz drvarske industrije, s tim da se mogu unutar podružnice osnivati sekcije posebno za šumarstvo* i posebno za drv. industriju. Gdje nema uslova da se osnivaju podružnice i sekcije, treba osnivati stručne aktive. S obzirom na slabo- učešće u društvenom radu inženjera i tehničara drvarske struke, najvažnije je da se podružnice osnivaju u onim općinama gdje ima dovoljno* inženjera i tehničara šumarstva i drv. industrije. Ako mi uspijemo da te podružnice aktiviramo u Delnicama, Čabru, Senju, N. Vinodolu, Gospiću, Ogulinu, Vrginmostu, D. Lapcu, Dvoru na Uni, Novoselcu, Garešnici, Pakracu, N. Gradiški, Đurđenovcu, Belišću, Virovitici, Koprivnici, Križevcima, Krapini i Varaždinu, onda ćemo učiniti najkrupniji korak ka aktivizaciji inženjera i tehničara drv. struke i afirmaciji našeg društva uopće. ´ Da li će se podružnice osnivati samo u jednoj ih će obuhvatiti dvije ili više općina unutar kotara, to je stvar koju treba riješiti na terenu, vodeći računa o mogućnosti što uspješnijeg rada, o terenskim prilikama, problematici koju treba rješavati itd. U onim slučajevima kad nema uslova da se osnivaju stručne podružnice po općinama, potrebno je osnivati stručne aktive i vezati ih na kotarska stručna društva. Pošto rješavanje tih organizacionih pitanja vodi značajnom proširenju našeg društvenog djelovanja i ima veliko značenje za ubrzani razvoj šumarstva i drv. industrije smatramo da ne bi trebalo žaliti snage i sredstva, da se to što prije sprovede u život. Za preporučiti je da se zaduži republički Savez da organizuje odgovarajuće sastanke u kotarevima, da se tamo pretrese društveni |