DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 20 <-- 20 --> PDF |
isto tako kroz rad u socijalističkom savezu i sindikata kroz aktivno učešće U radničkom i društvenom upravljanju, jer je društveno i radničko upravljanjesastavni dio našeg privrednog sistema. Samo kroz kontakt i svakodnevni rad s ljudima poduzeća i komune može izrasti lična afirmacija inženjera i tehničara kao i društva u cjelini. Ako nama uspije da se kao organizacija ukopčamo na rješavanju privrednih i društvenih pitanja u općini i poduzeću i ako> tu postignemo zadovoljavajuće rezultate, onda smo ispunili svoju društvenu dužnost i riješili pitanje naše afirmacije. To treba da imamo u vidu kod razmatranja organizacije društvenog rada i načina našeg poslovanja. Gledajući problem rada našeg društva sa tog stanovišta, pred organizacijom stoje ovi glavni zadaci: 1. Naći pogodne organizacione forme koje će pomoći okupljanje i aktivizaciju inženje,ra i tehničara na terenu; 2. Analizirati ekonomsku situaciju, problematiku i perspektivni razvitak u svakom poduzeću i komuni i postaviti si plan za uključivanje u konkretne akcije; 3. Povezati sve te akcije stručnih podružnica i društva u jedinstvenu cjelinu, najprije u okviru kotara a zatim u okviru republike. VI Sto se organizacije rada tiče, kao1 organe društva mi smo do> sada na terenu imali kotarske šumarske klubove. S obzirom na veličinu i raznoliku problematiku kotareva, područje djelovanja je bilo suviše glomazno^ za konkretne akcije, teško je bilo naći pogodan sadržaj rada, pa je djelovanje klubova bilo suviše uopćeno bez prave veze sa konkretnim privrednim problemima vezanim na komunu i poduzeće. Uslijed toga je i interes za takav društveni rad bio slab. S druge strane, mi smo imali općenitu pojavu, da su u našim organizacijama bili slabo´ zastupljeni stručnjaci iz drvarske industrije. Njihov se utjecaj i rad gotovo nije osjećao usprkos mnogo pokušaja i apela koji su s tim u vezi upućeni od strane Društva na teren. Osim pomanjkanja volje za saradnju i subjektivnih i pogrešnih gledanja na pitanje prestiža s jedne i s druge strane, uzrok pasivizaciji stručnjaka drvarske industrije su i neodgovarajuće forme rada koje su omogućile da se tretiraju u našim organizacijama pretežno šumarski problemi, za koje ljudi iz drvarske industrije nisu imali interesa. Kod razmatranja tog pitanja za nas uopće nije bitno< da ulazimo podrobnije u uzroke tog stanja. Interesantno je to samo u toliko u koliko nam to može pomoći da ispravimo griješke. Važno« je samo to, da je pasivizacija stotina inženjera i tehničara drvarske struke u DIT-u štetna po našu privredu i da smo´ obavezni da to ispravimo. Nema sumnje, da inženjeri i tehničari drvarske struke takođe teže da budu društveno aktivni. Međutim, ta aktivnost može da cvate samo onda kada stručnjaci drvarske struke mogu biti u društvenom radu ravnopravni, kad oni ne budu tretirani kao gosti i kad se u društvu bude problematici drvarske industrije priznavala ona pažnja koju ona po svom doprinosu privredi Hrvatske i zaslužuje. Činjenica je međutim i to, da si inženjeri i tehničari drvarske struke, moguizboriti odgovarajući uticaj u DIT-u ne kroz pasivizaciju već samo kroz aktivan i što masovniji rad u društvu, kroz stavljanje na dnevni red i rješavanje proble 186 |