DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 19 <-- 19 --> PDF |
struke koji će biti najkorisniji i najefikasniji kako za nas inženjere i tehničare tako i za zajednicu. Kod toga je veoma važno da u našim redovima prevladavashvatanje da smo mi dužni da se prilagodimo sredini u kojoj živimo i radimo, onakvoj kakva jeste; da mi inženjeri i tehničari ne predstavljamo sami po sebi neku odlučujuću snagu, već da ta snaga ovisi u odlučujućoj mjeri o tome u kojoj mjeri nas prihvaća sredina u kojoj živimo, u kojoj mjeri nam daje materijalna sredstva i u kojoj mjeri nas angažira za izvršene privrednih zadataka. Samo na bazi takvih shvatanja i kroz izbjegavanje svakog naglašavanja da smo mi neki izuzetak, mogu se razviti skladni odnosi u kolektivu i drugarska saradnja između radnika i tehničke inteligencije, bez čega se više ne može ni zamisliti uspješno funkcioniranje našeg privrednog sistema. Mi danas vidimo kako veoma brzo raste ugled i utjecaj direktnih proizvođača na privredni razvitak. Moramo, međutim, reći da paralelno sa time ne raste ugled i utjecaj tehničke inteligencije na privredni razvitak, odnosno da inicijativa i stvaralaštvo inženjera i tehničara šumarstva i drvarske industrije zaostaje za našim industrijskim razvitkom. Naša je društvena obaveza da tu unesemo potreban sklad. Ne radi toga da bi se afirmirali i podigli ugled našoj struci iz nekih stialeških obzira, već zato da bi stvorili povoljnije uslove za uključivanje inženjera i tehničara u privredna zbivanja, da bi ostvarili povoljniju atmosferu između inženjera i tehničara i ostalih faktora u poduzeću i komuni, olakšali kroz to sagledavanje problematike i perspektivu razvitka i ubrzali razvitak privrede s najmanje ulaganja i sa najmanje žrtava. U tom pogledu DIT-a može odigrati vrlo važnu ulogu. V Postavlja se sada pitanje, što trebamo poduzeti u sadašnjim uslovima u eilju afirmacije naše struke. Naša društvena organizacija ima veliku tradiciju, postigla je lijepe uspjehe i uživa veliki ugled, ali za nju se zna i nju se uvažava uglavnom samo ovdje u centru. Terenske organizacije inženjera i tehničara nisu sebi svagdje izborile odgovarajući položaj i utjecaj u društvu i privredi. I u tome je najveći nedostatak u našem radu. Radnici u privrednim organizacijama, a i ostali ljudi van naše struke u komuni, ne znaju u najviše slučajeva što mi kao organizacija radimo, mnogi čak i ne znaju da mi postojimo. Znači da naša aktivnost na terenu ne zadovoljava. A sve dotle dok se za nas ne bude znalo upravo dolje na terenu, dok nas ljudi ne budu poznavali po radu, tako dugo mi sa našim društvenim radom ne možemo biti zadovoljni. Jasno je, međutim, da društvo nemože ispuniti svoju dužnost prema zajednici, prema privredi samo kroz uspješan rad u republičkom centru, pa imali mi ovdje najsavršenije rukovodstvo, najbolje ljude. Ako društvo ne uspije da na taj rad pokrene i stručnjake sa terena, ako ne uspije da okupi, poveže i usmjeri rad stotine inženjera i tehničara na izvršenje planova i unapređenje proizvodnje i da njihovu radu dade određeni smisao, onda će to biti više rad na riječima dok pravih djela neće biti, onda će naš uticaj biti ograničen a naša organizacija neće biti društveno neophodna. Naša je društvena afirmacija važan preduslov za mogućnost konkretne saradnje sa organima vlasti i privrednim organizacijama za unapređenje proizvodnje i društvenog života, jer se u nekoga mora najprije imati povjerenje da bi ga se moglo angažirati. Ta afirmacija može izrasti samo u dnevnim akcijamadolje u općinama i poduzećima, i to ne samo kroz rad na radnom mjestu, već 185 |