DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Ako nekome treba stručno mišljenje i stručni stav, onda se obično ne obraća na šumarsko društvo-, već na pojedince, i to prema kriteriju koji često nije sasma objektivan. A poznato je da i najbolji stručnjaci mogu izaći sa pogrešnim i neprovjerenim stavovima, da su njihova gledanja često jednostrana i da mogu dovesti do zaključaka štetnih po našu privredu. Sigurno je da bi kriterij stručne organizacije bio- objektivniji od kriterija pojedinca, ali usprkos toga ispada nekako: ima se povjerenje u pojedinca, a nema se povjerenje u stručnu organizaciju. Pojedinac je na neki način uspio izboriti svoj stručni autoritet, dok društvenoj organizaciji to još nije uspjelo-. Sve to znači da si nismo još izborili pravo- mjesto i ulogu u našem privrednom sistemu, da se nismo dovoljno afirmirali kao- priznata snaga koja može ubrzati privredno kretanje. A iz svega našeg dosadašnjeg zbivanja jasno proizlazi, da je upravo- našoj vlasti, više nego- i jednoj drugoj, stalo- do- toga da se naša tehnička inteligencija što- slobodnije i s-vestranije razvija, da u sve većoj mjeri raste njen utjecaj na razvitak privrede. Naš privredni sistem ide upravo- zatim da se svaki građanin pita za sud o- stvarima koje su značajne za njegov život, da svaki i najmanje naobraženi radnik učestvuje svjesno u upravljanju svojim poduzećem i da odlučuje o< društvenom i privrednom zbivanju. I politički rad i sistem škola i tečajeva je upravljen između ostaloga ka to-me da svakog građanina osposobi za uspješno samoupravljanje. Kad je tome tako, o-nda je apsurdno i nespojivo sa našim privrednim sistemom podcjenjivanje društvenih organizacija šumarstva i drvarske industrije. Te organizacije okupljaju u svojim redovima ljude sa najvišom stručnom spremom, koji — ako je njihov rad dobro usmjeren — mogu dati izvanredne rezultate i na privrednom i na društvenom polju. Bila bi neoprostiva griješka kad te snage ne bi aktivirali i iskoristili za napredak privrede. Mora se voditi računa i o- tome da neangažiranje društvenih organizacija vrši negativan utjecaj na naše stručnjake, na njihovu volju za rad, na njihovu aktivnost. Ako se tvoja struka ne cijeni, ako tvoja društvena organizacija ne uživa odgovarajući ugled, srazmjeran objektivnom doprinosu njenih članova privrednom kretanju, ako- angažiranje inženjera i tehničara ovisi o- subjektivnim i slučajnim okolnostima, onda nekako ispada da si promašio poziv, da tvoj rad nema onaj značaj koji si očekivao-, da našoj privredi nisi neophodno potreban itd. U situaciji kad trebamo sve više stručnih kadrova, taj moment može utjecati na smanjenje priliva đaka u naše stručne škole. Takva situacija rađa također nepovjerenje prema našoj vlasti, našoj poilitici gubi se perspektiva i slabi vjera u uspješan- privredni razvitak. Raspoloženja koja iz toga izviru mogu ozbiljnoutjecati na naš rad i na naše privredne rezultate. Ali kad mi konstatujemo ovakvo stanje stvari, koje nas smeta, koje nagriza i ugrožava prestiž naše struke, mi moramo da proanaliziramo uzroke koji su izazvali takvo- stanje, da otvoreno preispitamo našu ulogu u tome, da najprije vidimo da li smo mi kao društvo i članovi društva učinili svoje, da očistimo najprije pred svojim vratima a onda da idemo dalje. Ako tako postupimo, onda ćemo morati priznati da su u tom odigrale krupnu ulogu subjektivne okolnosti, da mnogo puta mi kao članovi društva nismo imali dovoljno snage da razradimo i nametnemo naše stavove i iskoristimo sve mogućnosti koje nam dajenaš društveni i privredni sistem za našu vlastitu afirmaciju, da nismo pokazalidovoljno upornosti da se kroz sudjelovanje u privrednim i političko-ekonomskim akcijama afirmiramo ne samo kao važna već i odlučujuća snaga po svom uticaju na razvitak šumarstva i drvarske industrije. 183 |