DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 16 <-- 16 --> PDF |
doprinos privredi je veoma značajan. Sigurno je, da bi njihov doprinos bio još mnogo veći kad bi oni kroz društvenu organizaciju bili jače povezani a sam njihov rad bio više usmjeravan, kad bi u svom radu imali stalnu podršku i pomoć od svoje stručne organizacije. Tu se odmah postavlja pitanje da li je Društvo inženjera i tehničara šumarstva i drvarske industrije uspjelo u dovoljnoj mjeri povezati inženjere i tehničare u Hrvatskoj, da li su na polju društvenog rada mogli biti polučeni bolji rezultati odnosno kakve bi mjere trebalo poduzeti da se rad Društva ojača i da bude efektivniji sa stanovišta uključivanja inženjera i tehničara na rješavanje pitanja važnih za napredak privrede. DIT-a je društvena organizacija čije djelovanje mora imati vidan odraz na unapređenje proizvodnje u šumarstvu i drvarskoj industriji. Sarmo kroz rješavanjeproizvodnih problema i kroz rad na unapređenju proizvodnje i podizanju proizvodnosti rada, kroz usmjerivanje naučno-istraživačkog rada na teme važne za privredu, kroz pripremanje stručnih kadrova za izvršenje privrednih zadataka, DIT-a nalazi smisao svog rada i postojanja. Bez povezivanja sa praktičnom privrednom problematikom naš društveni rad ne bi imao mnogO´ smisla, odnosno društveni rad bi postao sam sebi svrhom. Zato. se aktivnost našeg kao> i svakog drugog društva mora posmatrati sa stanovišta što je Društvo dalo i što daje da bi se ubrzao napredak privrede, u kojoj mjeri razvija proizvodne snage prije svega snage inženjera i tehničara i kakav utjecaj vrše te snage na privredu. Ako se osvrnemo na dosadašnji rad Društva, mora se priznati da je Savez društava inženjera i tehničara šumarstva i drvarske industrije Hrvatske pokazao veliku aktivnost i da je imao velikih uspjeha. Uspjeh ispada još veći ako. se uzme u obzir da Društvo nije dobivalo odgovarajuću podršku sa strane, pa su se sprovodile mimo Društva i mnoge akcije koje u najvećoj mjeri zadiru u naš društveni život i na kojima je trebalo da se u najvećoj mjeri angažira baš naša društvena organizacija. Može se slobodno reći da radu našeg Društva u republičkom centru nema ozbiljnijeg prigovora. Mora se međutim reći i to, da je ta aktivnost došla do izražaja uglavnom u centru, ovdje u Zagrebu, zahvaljujući požrtvovnom radu nekolicine društvenih funkcionera, na koje se je i svalio sav teret društvenog rada. Dolje, na terenu, u privrednim organizacijama i u komuni gdje se i rješavaju konkretna privredna pitanja, naša društvena aktivnost je bila nezadovoljavajuća, a klubovi inženjera i tehničara kao. terenske organizacije nisu u dovoljnoj mjeri utjecali na razvitak privrede u poduzeću, u komuni i kotaru. III Mnoge stvari koje su od životnog značaja i za struku i za privredu događaju se još uvijek mimo nas. Od nas kao društvene organizacije se ne traže stavovi ni o. pitanjima o kojima bismo mogli dati najobjektivnija i najkompetentnija mišljenja. A i onda kad nas se pita, naši stavovi se još uvijek nedovoljno respektuju. Zar ne bi bilo korisno, i neophodno da se pita na pr. za stav Društva o pitanju organizacije naučno-istraživačkog rada, o pitanju organizacije šumarstva i drvarske industrije, o tom kakve stručne kadrove trebamo i kako ih treba školovati? Zar ne bi bilo logično da se DIT sve jače angažira kod izbora ljudi u komisije za ocjenu investicionih programa i projekata, kao i u mnoge druge komisije koje se osnivaju pri organima vlasti, pri komorama i udruženjima? 182 |