DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Glavni uzroci ovakvom stanju jesu: — do oslobođenja korišćenja šumskog bogatstva bilo je u rukama privatnog, posebno stranog kapitala, koji je bic potpuno neinteresiran na rješavanju problema kadrova; — do nedavnih prelomnih uspjeha u privredi i poljoprivredi bilo je uvijek dovoljno radne snage na selu koja je tražila dopunsku zaradu u šumarstvu; — poslije rata dato je premalo sredstava za stvaranje boljih uslo-va rada šumskih radnika, a organizacione promjene destimulirale su stvaranje kadra stalnih radnika i njihovo stručno osposobljavanje; Posljedice ovakvog stanja odrazile su se naročito u teškoćama razvijanja radničkog samoupravljanja u šumskoj privredi (nedostatak stalnih radnika) i u niskoj produktivnosti svih vrsta šumskih radova. Najvažnije mjere za rješavanje problema kadrova bile bi u sistemu nagrađivanja po učinku, u stvaranju boljih uslova rada i života šumskih radnika, i njihovom stručnom osposobljavanju i u uvođenju sistema stručnog školovanja koje odgovara potrebama šumske privrede. SPROVOĐENJE ZAKONA S obzirom na relativno vrlo usku materijalnu bazu šumske privrede danas, biće svakako vrlo mnogo teškoća u sprovođenju Zakona. Međutim, opće privredne mjere koje su u posljednje vrijeme preduzete za dalje razvijanje našeg privrednog sistema, o posebno* sistema raspodjele dohotka, imaće povolan uticaj na ostvarenje principa koji su postavljeni ovim Zakonom. Može se s pravom očekivati da će početi da se razvija jedno sasvim novo* šumarstvo, kvalitetno drukčije od dosadašnjeg u kome će lični interes šumskih proizvođača i njihovih radnih kolektiva biti skladno povezan sa interesima društvene zajednice. To će biti pokretač mjera i metoda intenzivnog gazdovanja i proizvodnje drvne mase na savremenoj osnovi. Sa donošenjem predloženog Zakona o šumama razumije se, neće biti završen posao oko reorganizacije šumarstva, njegovog uvođenja u privredni sistem i uklapanja u komunalni sistem. Naprotiv, to je samo početak jednog novog načina prilaženja u riješavanju svih problema šumske privrede i njenog unapređenja. Novi metod u radu biće potreban ne samo šumskim organizacijama nego i državnoj upravi, komorama i svim drugim ustanovama zaduženim za određene probleme šumarstva kako bi se do krajnjih konsekvencija ostvarile sve intencije ovog Zakona. U tom pogledu očekuje i savezne organe uprave nadležne za poslove šumarstva a naročito narodne republike vrlo* obiman i odgovoran posao. Savezno izvršno vijeće treba da, donese više bližih propisa i pravilnika a naredne republike treba što prije da donesu svoje zakone o šumama. Principi Zakona, dopunski propisi i sve druge ekonomske mjere za njegovo sprovođenje otvaraju jasnu i široku perspektivu razvoja šumarstva naše zemlje u skladu sa cjelokupnim našim privrednim i društvenim razvitkom i omogućavaju brži tempo razvoja šumarstva koji je nužan da bi šumska privreda što prije došla u korak sa ostalim privrednim oblastima. 178 |