DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1961 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Problemi materijalno-tehničke baze šumske proizvodnje zauzimaju posebno i vrlo značajno mjesto u kompleksu proizvodne problematike šumarstva. Uska materijalno-tehnička baza šumske privrede izraz je njene opće teh ničke i ekonomske zaostalosti. U poređenju sa drugim privrednim oblastima i granama šumska privreda je, u ovom pogledu na posljednjem mjestu. Pri tome se naročito ističu nedovoljna kornunikativnost šuma i slaba tehnička opremlje nost proizvodnje. Iako je u posljeratnom investiranju prioritet bio u izgradnji šumskih komu nikacija, stepen otvorenosti šuma (oko 4 km na 1.000 ha ekonomskih šuma) još uvijek je daleko ispod nivoa koji odgovara intenzivnom gazdovanju šuma (15—20 km na 1.000 ha). Ovako slaba prosječna otvorenost šuma odražava se negativno na gazdovanje šumama i šumsku proizvodnju. I pored toga što savremena šumska proizvodnja uopće, naročito šumska eksploatacija i podizanje novih šuma i plantaža, zahtijeva primjenu mehanizirane tehnike — čijom upotrebom je jedino moguće smanjiti visoke troškove i izbjeći vanredno naporan fizički rad — tehnička opremljenost šumske proizvodnje stoji vrlo nisko<. Prema podacima iz 1955. godine — a do danas se situacija nije u tom pogledu znatnije promijenila — u eksploataciji šuma je na 100 zaposlenih radnika bilo svega 30 HP (u građevinarstvu 89, u ribarstvu 350, na poljoprivrednim dobrima 252). Pošto su i prosječno slaba kornunikativnost šuma i niska tehnička opremljenost šumske privrede posljedica, na prvom mjestu, nedovoljnih ulaganja — problem se, naravno ´može riješavati, prije svega višim ulaganjima u izgradnju šumskih puteva i za nabavku mehaniziranih oruđa rada. Dosadašnje usmjeravanje ulaganja na dva ova sektora šumsko-privrednih investicija treba još više pojačati. b) Problemi odnosa šumarstva i industrije drveta. U razmatranju ovih problema treba, pre svega, podvući: — prvo, da oblast šumarstva i industrije drveta, po prirodi, pretstavljaju jedinstven, organski lanac privređivanja u tehnološkom i ekonomskom smislu riječi; **-drugo, da industrija drveta pretstavlja tipično »bazensku« privredu, gde je bazen odlučujuće opredeljen njenom šumskom sirovinskom bazom, i — treće, da se vijek trajanja drvno-industrijskih postrojenja približno poklapa sa periodom u kome je moguće postići bitne promjene u strukturi šumske proizvodnje. Zbog ovakve prirode lanca — s jedne strane, i oblika dosadašnjeg praktičnog riješavanja odnosa šumske i drvarsko-industrijske proizvodnje u sklopu našeg sistema lokalne uprave — s druge strane, pojavio se niz problema, čije otklanjanje treba da otvori i olakša puteve za ekonomsku integraciju šumarstva i industrije drveta. Praktički, riješavanjem ovih problema obezbijedit će se: — da se šumarstvo što jače orijentira na proizvodnju sortimenata koji se traže u savremenoj visokorentabilnoj industrijskoj tehnologiji; — da se industrija brzo prilagodi šumskoj sirovinskoj bazi, odnosno izgradi prvenstveno u pravcu kompleksnog korišćenja lišćarskbg drveta; — da se drvno-industrijska preduzeća sektora primarne prerade izgrade na tačno projektiranim sirovinskim zaleđima; pri tome paralelno treba da se riješi i problem lokacije i veličine kapaciteta fabrika primarne prerade. / |