DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 90 <-- 90 --> PDF |
istočnim padinama planinskih penje se i do 2200 m. Sastojine limb e zauzele su visoka područja planina od 1700—2200 m i više, pa se uspinju sve do krajnje granice do koje sižu stablašice. Sredinu padina zapremaju čiste limbine šume sa drvnom masom i do 600 kub. m po ha. Čiste borove sastojine nalaze se u Kenteji, a pomiješane s brezom po srednjem toku Selenge. Prirast im je velik. Drvna masa po ha iznosi i do 470 kub. metara Brezov e sastojine zapremaiu niža i srednja područja padina, a redovno su na opožarenim površinama. Šumski su požari karakteristična pojava u mongolskim šumama i jedva da je igdje koja šuma, gdje se ne bi zapažao njihov trag. Ali ipak valja istaći veliku otpornost četinara spram gljivnih bolesti. I još jedna značajna pojava: Limba čak i do 300—3201 godina starosti ne prestaje prirašćivati. Požarišta ima 216.000 ha. Narodna revolucija 1921. g. ukinula je privatno vlasništvo zemlje, ruda, šuma i voda, a 1940. donesen je prvi zakon o šumama, 1957. drugi. Svim šumama upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a rukovodi Uprava poljoprivrede i šumarstva. U zemlji ima 17 ajmaka (oblasti), a u 13 postoje šumarije. U centralnom ajmaku su 3 šumarije, a u ostalim po jedna. U 4 južna ajmaka nema šumarija. Gospodarenje šu. mama po tim oblastima vode šumarski inspektori Uprave. Čuvanje šuma od šteta i sječa dobro je organizirano. Lugarnice su tako smještene, da ništa i nitko ne može pored njih proći nezapažen. Zaštitne i vodozaštitne su šume određene zakonom i to: zabrambene šume i zelene zone oko gradova (sa radijusom 15—50 km), a duž rijeka zaštitni je pojas 5 km, duž željezn. pruga i drumova 1 km. Sve se ostale šume iskorišćavaju. Potrošnja je drva bila 1960. g. 816.000 kub. m, a 1965. g. iznosit će oko 1 mil. kub. m godišnje. U šumama se provodi preborna sječa i to ručnim radom; izvozi se kamionima, a nešto se i splavari. Za doznačeno drvo na panju plaća se taksa i 15n/o za provođenje šumsko-uzgojnih mjera, za kulturne ustanove i poljoprivredna udruženja, a razumije se i potrebe šumskog gospodarstva. Rok izradbe, izvoza i čišćenja sječina određuje se istovremeno sa doznačnicom. Njega se šuma zasada još ne vrši. Da bi se pomoglo prirodnoj obnovi šuma, osnovat će se 2 rasadnika. Posljednih se godina mnogo polaže na kadrove u šumoprivredi, za koje postoji Poljoprivredni tehnikum sa šumarskim odjelom u Cojbalsanu. U trogodišnjem planu razvitka narodnog gospodarstva NRM 1959.—1961. g. i u petogodišnjem 1962.—1960. g. predviđa se uporedo sa povećanjem sječa i znatno povećanje šumsko gospodarskih mjera. Lesnoe hozjajstvo, br. 11, 1960. Inž. A. F. Jelizarov Preveo: Đ. Knežević |