DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Philadelphus, Malus, Populus, Potentilla, Quercus, Rhus, Ribes, Robinia, Salix, Sorbus, Spiraea, Symphoricarpus, Syringa sp.. Tamarix, Viburnum. Ustanovili su za pojedine grupe kulture doze hebricida. Dr J. Kovačević ŠUME MONGOLIJE Površina je Mongolije (Bugude Nairamdacho Monggul Arat Olos — Mongolska sovjetska republika), nešto je veća od Jugoslavije, Italije, Francuske i Spanije zajedno. Leteći nad tom velikom zemljom pokrivenom beskrajnim stepama i pustinjama, mogao bi se promatrač zavesti na kriv zaključak, tj. da u toj zemlji nema šumske vegetacije. Međutim, planinski je sjever šumovit, a to je bogatstvo i ponos Mongolije, Klima je tipično kontinentalna sa srednjom godišnjom temperaturom od minus 6,6°C do plus 3,9«C. Najhladniji je januar u kom najniža temperatura siže do minus 52°C. a u julu biva i plus 400C u sjeni. Srednja je količina godišnjih oborina 200—222 mm, a od toga 80^B{P/o padne -od maja do septembra. Proljeće je najsuše doba godine. Jak vjetar i visoka temrokuju minimum relativne vlage u zraku (koja je u aprilu i maju oko 51%). Ljeti pada dosta kiše, ali brzo isparuje (visoka temperatura, sunčana radijacija). Mongolija je zemlja sunca; ima ga dosta i ljeti i zimi. Najsunčaniji je januar. Za šumsko je područje značajno obilje svjetla TANir TVVA M K VUi li»J< u hladno doba godine, a relativno smanjeno osvjetljenje u toplo godišnje doba. Pojas četinara nije oštro odijeljen od lisnatih ili mješovitih šuma, ali je zato očita vertikalna zonalnost. Prvi je utisak pri upoznavanju sa mongolskim šumama, da im je floristički sastav malobrojan. Padaju u oči čiste šume ariša, limfoe i bora, a rjeđe su mješovite sastojine tih triju vrsta ili bora, ariša i breze. Ipak teritorij je te zemlje tako prostran, da je na njemu oko 140 vrsta što drveća što grmova. Prema podacima aerotaksacije vršene 1956. g., površina je šuma 10,4 mil. ha (od toga je pod šumom 9,8 mil. ha ili 94"7o, a obešumljeno 0,6 mil. ha ili 6°/o). Ali taksacijom nisu zahvaćene šume ispod 100 ha, a tako ni pustinjske površine saksaula (oko 4,3 mil. ha), mada mu je znatno gospodarsko značenje. Glavna je vrsta mongolskih šuma-sibirski ariš. Razdioba je sastojina po dobnim razredima veoma neravnomjerna: mladika ima 2°/o, srednjodobnih 8*Vo, dozrijevajućih sastojina 12P/o, a zrelih i prezrelih 78°/o. Prosječna masa po ha iznosi za limbu 163 kub. m, za bor 152, ariš 130, a za brezu 57 kub. m. U šumama prevladava IV bonitet sa 6 . |