DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 88 <-- 88 --> PDF |
vidjeli da je uzgajaju i poklanjaju joj pažnju. Zatim smo vidjeli radove na konverziji bukovih, hrastovih i grabovih panjača u Engleskoj. Ovi se radovi provode u etapama, postepeno se vrši proređivanje panjača i unašaju četinjari: cugu, tuja, čempresi, duglazija i smreka. U području jug. istoč. Engleske (predio Forest of Dean) postoje vrlo dobre kulture obične smreke, pitomog kestena, čempresa, cuge, duglazije, cedra, korzikanskog bora. Sadnja vršena je prije 40—50 godina u redove 3x 3 u kvadrate, a bez prethodne pripreme (obrade tla), jer se ovdje radi o dubokim pjeskovitim ilovastim tlima. Važno je napomenuti, da je pri pošurrirljavanju loših i hranjivima oskudnih tala (tresetišta, živi pijesci, jalovina i si.) vrše đubrenja mineralnim đubrivima i to 57 gr. po sadnici. Ovo đubrenje ne ponavljaju, jedino u iznimnim slučajevima vrše najviše jedanput prihranjivanje. Sada se vrše ispitivanja upotrebe aviona, pri đubrenju kultura (rad Instituta), a također se ispituje, do koje granice je rentabilno đubrenje i stoje na stanovištu, da na boljim tlima nije rentabilno vršiti đubrenje s obzirom na pojačanu pojavu korova. Na svim terenima vrše se vrlo intenzivno prorede kultura koja počinju u 20 godini starosti i obično se vraća na istu površinu najkasnije svake 0-te godine. Obilježavanje stabalaca za sječu vrši se na taj način da se stablo zateše u visini očiju. U kulturama se prstenuju vapnom ili stave točke na najkvalitetnija stabla i čitav rad na proredi usmjeren je na njezi označenih stabala. Radove na obilježbi sta- STRANA STRUČNA LITERATURA Schmadlak J., Volkel H, Zahri F. P.: Die chemische Unkrautbekampfung in Baumschulkulturen (Kemijsko suzbijanje korova u rasadnicima). Der Deutsche Gartenbau 5,pp. 1—4, 1960. U rasadnicima za potrebe šumarstva, hortikulture i voćarstva borba uništavanja (suzbijanja) korova iziskuje mnogo rada, odnosno materijalnih izdataka uopće. U vezi s time vrše se više ili manje uspješni pokusi uništavanja korova u rasadnicima pomoću herbicida. Kemijski način suzbijanja korova na pr. u žitaricama stekli su već sigurno pra_i´o građanstva, te su bala za sječu vrše posebno odabrani radnici´ koji su prošli kurs za taj posao. Eksploataciju prorednog materijala ne vrše u vlastitoj režiji u većini slučajeva, već se proredni materijal prodaje putem licitacije firmama, koje same organiziraju rad. Danas već prevladava mišljenje, da šumarstvo uzme i ovaj dio posla u svoje ruke. Najbolji prirast daju sitka i duglazija do 20 rrrVha. Prosječni prirast iznosi 10 m3 po ha. Intenzivno je praćenje prirasta. Budući, da se u Vel. Britaniji radi sa četinjarima na ogromnim površinama, osim toga imaju u mladim kulturama, na vrištinama i tresetištima jako zakorovljeno tlo travama (Molinia cerulea i Calluna vulgaris), to je opasnost od požara jako velika,, zato je jako dobro organizirana protupožarna služba. U tu svrhu osnovane su posebne protupožarne stanice sa radio stanicama opskrbljene potrebnim vozilima, a na terenu postoje na određenim mjestima rezervoari s vodom, osmatracnice, te ostali pribor za gašenje. U stanicama postoje karte na kojima je sve to nacrtano (mreža puteva, prosjeka, rezervoari za vodu, osmatracnice i dr.), a iste su snabdjevene i telefonima. Za vrijeme ovog studijskog putovanja, dobro smo se upoznali sa rezultatima koje je postiglo britansko šumarstvo u podizanju kultura četinjara, a može se reći u kratkom vremenskom razmaku (od 1919. godine). Stručna korist od ovog putovanja je velika, zašto moramo zahvaliti dobroj organizaciji koju su proveli Forestry commission i British council London Ing. B. Spečić postali stalna s ekonomskog gledišta opravdana agromjera. S obzirom na suzbijanje rasadničkih korova stvari stoje još uglavnom u stadijima pokusa. Cilj je pronaći sredstva, metode, koje bi bile jeftinije i efikasnije nego dosadanje. Autori su tretirali rasadničke korove sa slijedećim hebricidima: Simazin, W 6658 i Bi 50 kod slijedećih kultura: voćke i drvenaste šumske hortikulturne vrste rodova: Acer, Berberis, Betula, Caraguna, Carpinus, Chaenorneles. Colutea Cornus, Elaeagnus, Evonymus, Dentzia, Forsvthia, Fraxinus, Genista, Hippophae, Ligustrura. Ififi v |