DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 88     <-- 88 -->        PDF

vidjeli da je uzgajaju i poklanjaju joj
pažnju.


Zatim smo vidjeli radove na konverziji
bukovih, hrastovih i grabovih panjača
u Engleskoj. Ovi se radovi provode u etapama,
postepeno se vrši proređivanje panjača
i unašaju četinjari: cugu, tuja, čempresi,
duglazija i smreka. U području jug.
istoč. Engleske (predio Forest of Dean) postoje
vrlo dobre kulture obične smreke, pitomog
kestena, čempresa, cuge, duglazije,
cedra, korzikanskog bora. Sadnja vršena
je prije 40—50 godina u redove 3x 3 u
kvadrate, a bez prethodne pripreme (obrade
tla), jer se ovdje radi o dubokim pjeskovitim
ilovastim tlima.


Važno je napomenuti, da je pri pošurrirljavanju
loših i hranjivima oskudnih tala
(tresetišta, živi pijesci, jalovina i si.) vrše
đubrenja mineralnim đubrivima i to 57 gr.
po sadnici. Ovo đubrenje ne ponavljaju,
jedino u iznimnim slučajevima vrše najviše
jedanput prihranjivanje. Sada se vrše
ispitivanja upotrebe aviona, pri đubrenju
kultura (rad Instituta), a također se ispituje,
do koje granice je rentabilno đubrenje
i stoje na stanovištu, da na boljim tlima
nije rentabilno vršiti đubrenje s obzirom
na pojačanu pojavu korova.


Na svim terenima vrše se vrlo intenzivno
prorede kultura koja počinju u 20
godini starosti i obično se vraća na istu
površinu najkasnije svake 0-te godine.
Obilježavanje stabalaca za sječu vrši se
na taj način da se stablo zateše u visini
očiju. U kulturama se prstenuju vapnom
ili stave točke na najkvalitetnija stabla i
čitav rad na proredi usmjeren je na njezi
označenih stabala. Radove na obilježbi sta-


STRANA STRUČNA LITERATURA


Schmadlak J., Volkel H, Zahri F. P.:
Die chemische Unkrautbekampfung in
Baumschulkulturen (Kemijsko suzbijanje
korova u rasadnicima). Der Deutsche Gartenbau
5,pp. 1—4, 1960.


U rasadnicima za potrebe šumarstva,
hortikulture i voćarstva borba uništavanja
(suzbijanja) korova iziskuje mnogo rada,
odnosno materijalnih izdataka uopće.
U vezi s time vrše se više ili manje uspješni
pokusi uništavanja korova u rasadnicima
pomoću herbicida. Kemijski način
suzbijanja korova na pr. u žitaricama stekli
su već sigurno pra_i´o građanstva, te su


bala za sječu vrše posebno odabrani radnici´
koji su prošli kurs za taj posao. Eksploataciju
prorednog materijala ne vrše
u vlastitoj režiji u većini slučajeva, već se
proredni materijal prodaje putem licitacije
firmama, koje same organiziraju rad.
Danas već prevladava mišljenje, da šumarstvo
uzme i ovaj dio posla u svoje ruke.


Najbolji prirast daju sitka i duglazija
do 20 rrrVha. Prosječni prirast iznosi 10 m3
po ha. Intenzivno je praćenje prirasta. Budući,
da se u Vel. Britaniji radi sa četinjarima
na ogromnim površinama, osim
toga imaju u mladim kulturama, na vrištinama
i tresetištima jako zakorovljeno tlo
travama (Molinia cerulea i Calluna vulgaris),
to je opasnost od požara jako velika,,
zato je jako dobro organizirana protupožarna
služba. U tu svrhu osnovane su posebne
protupožarne stanice sa radio stanicama
opskrbljene potrebnim vozilima, a
na terenu postoje na određenim mjestima
rezervoari s vodom, osmatracnice, te ostali
pribor za gašenje. U stanicama postoje
karte na kojima je sve to nacrtano (mreža
puteva, prosjeka, rezervoari za vodu,
osmatracnice i dr.), a iste su snabdjevene
i telefonima.


Za vrijeme ovog studijskog putovanja,
dobro smo se upoznali sa rezultatima koje
je postiglo britansko šumarstvo u podizanju
kultura četinjara, a može se reći u
kratkom vremenskom razmaku (od 1919.
godine). Stručna korist od ovog putovanja
je velika, zašto moramo zahvaliti dobroj
organizaciji koju su proveli Forestry
commission i British council London


Ing. B. Spečić


postali stalna s ekonomskog gledišta opravdana
agromjera. S obzirom na suzbijanje
rasadničkih korova stvari stoje još uglavnom
u stadijima pokusa. Cilj je pronaći
sredstva, metode, koje bi bile jeftinije i
efikasnije nego dosadanje.


Autori su tretirali rasadničke korove
sa slijedećim hebricidima: Simazin, W 6658
i Bi 50 kod slijedećih kultura: voćke i
drvenaste šumske hortikulturne vrste rodova:
Acer, Berberis, Betula, Caraguna,
Carpinus, Chaenorneles. Colutea Cornus,
Elaeagnus, Evonymus, Dentzia, Forsvthia,
Fraxinus, Genista, Hippophae, Ligustrura.


Ififi


v