DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 86     <-- 86 -->        PDF

SI. 2a — Šuma Culbin u sj. Škotskoj.
Pošumljavanje živog pijeska


uspjeha sadnje. Osim toga rasadnici su
podijeljeni u odjeljenja v;etrobranim pojasevima
(obično tuje i sitke); također podižu
i žive ograde oko njih. (SI. 1 — Dio
rasadnika u šum! području Fleet. Foto:
inž. Cefnik).


Slika 2.
Predjel Leanachan u
Škotskoj


Obilaskom podignutih kultura četinjara,
počeli smo u Škotskoj. Odmah po osnivanju
Šumarske komisije u Londonu 1919.
godine, ove ogromne obešumljene površine
su privukle pažnju šumarskih stručnjaka,
pa su rezultati radova zadivljujući.
Jasno izdiferencirani tipovi tla, kao što
su živi pjesci, tresetišta (kao najviše zastupljeni
tip) te na padinama smeđa šumska
tla, iziskuju posebnu tehniku rada.
Kod živih pijesaka počinje se prvo vezivanjem
pomoću grana koje su čak i spojene
(povezane) žicom radi vjetra. Zatim
siju trave (Amophila arenaria). te Cytisus
scoparius. brezu kao pionirske vrste, a
tek onda pristupaju sadnji. Pošumljavanje
je sa: Pinus silvestris, Pseudotsuga, taxifolija,
Pinus pinaster, ponderosa, radiata,
Picea sitchensis, Pinus contorta, nigra var.
calabrica.


Najbolje rezultate su postigli sa Pinus silvestris,
ngra var. calabrica i contorta, te
se sadnja istih forsira na ovim pijescima.


Posebnom tehnikom rada omogućeno je
privesti kulturi tresetna tla (obrasla Callunam
vulgaris). Imali smo prilike vidjeti
pošumljenu površinu Pinus silvestris i
Larix leptolepis-om, bez prethodne drenaže
tla i rezultati su vrlo slabi, pa će se
naknadnom drenažom popraviti (područje
Black Išle). Priprema tla sastoji se u oranju
specijalnim teškim plugovima vučenim
sa traktorom gusjeničarom. Čitava
brazda se izbacuje na površinu i u brazdu
se u zasjek vrši sadnja. Za sadnju je upotrebljavan
velik broj vrsta četinjara (duglazije,
smrče, sitke, običan bor. ariš itd.),
a najbolje rezultate su na tresetištima dali
Pinus contorta i Picea sitchensis.