DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 84 <-- 84 --> PDF |
šija (Forestry Commision), kao samostalno tijelo u sklopu Ministarstva poljoprivrede sa sjedištem u Londonu a imade tri odjela. 1. Odio za gospodarenje državnim šumama. 2. Odio za nadzor nad privatnim šumama i savjetovalište privatnih vlasnika šuma. 3. Odio za naučna istraživanja i školstvo. Kao prve niže jedinice šumarske komisije (Forestrv Corhmission) jesu direkcije: 1. Direkcija šuma za Englesku u Londonu, 2. Direkcija šuma za Wales u Abevustwitlu- u, 3. Direkcija šuma za Škotsku u Edenburg- u. Pri šumarskoj komisiji u Londonu se nalazi u rangu direkcije rukovodstvo cjelokupne naučno istraživačke službe i školstvo Vel. Britanije. Direkcijama rukovode direktori (savjeti) i komisije za zaštitu šuma. Direkcije su podijeljene u tzv. konzervate (conservacies-e) koji se dijele na šumarije (Districts office), a ove na lugarske rajone. Na terenu postoje kontrolni lugari (Head forester), koji imaju pod sobom 1—3 lugarska rajona. Šef šumariie je obavezno šumarski stručnjak sa fak. spremom. Vrlo je mali broj zaposlenog osoblja, tako u jednoj šumariji od 7.000 ha površine može se od drugih službenika naći samo nadzornik šuma (Head forester) 2—3 lugara ili 2 administrativna službenika. U zemlji postoje šumarski fakulteti pri univerzitetima u Oxfordu, Edinburghu, Aberdeenu i Bangoru, a ovi daju šumarskih stručnjaka više nego to zahtijevaju potrebe. Za obrazovanje nižeg šumarskog osoblja postoje lugarske dvogodišnje škole. Zatim postoje jednogodišnji stalni kursni centar u New Forestru za stalne šumske radnike. Ovaj kurs pohađaju obično najbolji radnici i u njemu se vrši odabiranje najboljih radnika za lugarske škole. Osim toga se održavaju i seminari za osoblje u šumarstvu, kao i za vlasnike privatnih šuma. U osnovnim školama uče đaci na školskim zemljištima, dodijeljenim školama za praktičnu obuku, te putem rada na pošumljavanju, održavanju kultura, radovima u školskom rasadniku i dr, upoznaju se tehnikom podizanja šuma, te je ovo vrlo dobar metod putem kojega zavole šumu i cijene napore oko uzgoja šume. Istraživačka služba Vel. Britanije, skon. centrirana je u jednom institutu smještenom u mjestu Alice Lodge kod Londona. Institut imade na terenu stanice koje rade pod njegovim rukovodstvom. Na terenu je izdvojena samo djelatnost uzgoja šuma sa odjelom u Edinburgh-u, jer to zahtijevaju različiti prirodni uslovi. Institut raspolaže sa 100 službenika od toga 30 fakultetskih obrazovanih stručnjaka. Na svim terenima imade postavljen veliki broj pokusnih ploha, a praćenje rezultata vrše stručnjaci iz operative. Vrlo je prisna veza između instituta i operative, tako da sve zadatke koji se vrše u pogledu gajenja i zaštite šuma i si. obavlja operativa po direktivama instituta, a koji se temelji na rezultatima ispitanim na ^probnim površinama. Poznato je, da Vel. Britanija imade ogromne prazne površine u Škotskoj i Walesu. da su prirodne šume lišćara (u glavnom pod privatnim vlasništvom) u dosta lošem stanju. Potrebe iziskuju veliki uvoz drveta iz Evrope i čitavog svijeta, jer ono nešto šumskih površina od prirode, koje čine skoro najniži procenat u Evropi, nije bilo uopće značajno za privredu. Osnivanjem ovako čvrste organizaciie šumarske službe, prišlo se pošumljavanju na velikim površinama i to sa preko 90´°/o četinjarima, dok se sa liščarima radi do najviše 9´°/o i to u juž. Walesu i juž. Engleskoj. Značajno je, da oni rade sa jako mnogo stranih vrsta četinjara i rezultati toga rada pokazali su za pojedina područja odgovarajuće standardne vrste i to Pinus silvestris, i contorta, Picea sitchensis i Picea abies u Škotskoj u južnim i istočnim dijelovima zemlje uz druge vrste u toplijim i sušnijim područjima forsiraju se Pinus contorta i P. nigra var. calabrica. Šumarska komisija stalno proširuje svoje posjede kupovinom zemljišta od privatnika (naročito na sjeveru u Škotskoj). Prema podacima iz 195®. godine državnih šuma i zemljišta bilo je 879.508 ha od toga 429.048 pošumljene površine, a planom za narednih 6 godina trebalo je pošumiti 127.280 ha. Privatnih šumskih površina imade oko 1,111.000 ha, a godišnji plan pošumljavanja u njima iznosi oko 10.000 ha. Ovo su uglavnom razbacane manje površine, ali imade privatnih šuma i do 4.000 ha. Ove su pod nadzorom šumarske komisije. Sječe kontroliraju šumarski stručnjaci, a također sudjeluju i kod obnove priv. šuma. Postoje i uređajni elaborati za privatne šume, a također se vode i potrebne evidencije o priv. šumama (obim sječe, pošumljavanja i dr.). |