DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 80     <-- 80 -->        PDF

istraživanja je forsiranje trešnje, jer je
njezino drvo mnogo cijenjeno i traženo.
Pokazalo se, da trešnja do te dobi ima
srednji prsni promjer oko 22 cm, dok bukva
oko 16 cm. Isto se tako pokazalo da
gorski brijest ima također veći prirast nego
bukva.


3. Pokusna ploha bukve, običnog jasena
i gorskog javora u oplodnoj sječi. Ispituje
se: koliki broj sjemenki padne na
tlo po jedinici površine; koliki broj sjemenki
proklija po jedinici površine i razvoj
ponika u prvoj godini (propadanje ponika
tokom godine po mjesecima itd.).
Na velikim površinama, koje su prirodnim
putem ob*novljene oplodnim sječama
pod zastorom krošanja starijih stabala
prije 50—60 godina, a čine ih bukva s primjesom
tzv. plemenitih lišćara, ustanovljeno
je, da za veće učešće plemenitih lišćara
pomladno razdoblje treba biti kraće.
Ukoliko je pomladno razdoblje dulje, bukva
kao skiofilna vrsta, lakše se pomladi,
a pomladak običnog jasena i gorskog javora
ne mcže dulje izdržati zastor krošanja
starih bukovih stabala.


Ukratko možemo rezimirati, da je intencra
istraživanlra pronalaženja najpogodnijih
načina prirodne obnove šuma i
dalie njihove njege za postizanje što većeg
učešća plemenitih lišćara u bukovim sastojinama.
Rezultati su pokazali, da se pravilnim
vođenjem oplodnih sječa i njege
sastojina — u odnosu na plemenite lišćare


— to može postići. Na tai način postiže
se veća ekonomičnost u proizvodnji, jer su
troškovi proizvodnje manji, nego da se
plemenite vrste lišćara umjetnim putem
unose u bukove sastoiine.
Dr I. Dekanić


AKTIVNOST STUDENATA
U RJEŠAVANJU PROBLEMA
U VEZI SA STUDIJEM


Našoj zajednici, koja se razvija brzim
tempom, potrebno je mnogo stručnjaka
raznih profesija. U vezi s tim potrebama
zadnjih nekoliko godina, traže se novi putevi
za studiranje na našim sveučilištima,
da bismo u što kraćem vremenu dobili
kvalitetne stručnjake, koji treba da pomognu
i ubrzaju našu socijalističku izgradnju.


Da bi se ove potrebe što prije podmirile
Savezna narodna Skupština donijela
je preporuku da se studij završava za 4
godine. Zatim je uveden vanredni studij
na svim fakultetima, a također je u toku
uvođenje višestepene nastave.


Za realizaciju ovih novina u studiju
potrebno je uložiti mnogo napora svih odgovornih
faktora tj. Sveučilišnog Savjeta
do studentskih organizacija po fakultetima.


Studentska organizacija je učestvovala
u donošenju novih nastavnih planova, a
također na svim sastancima i konferencijama,
kao i u svakodnevnom životu aktivno
rješava sva pitanja, koja su vezana za
problem studija.


Koncem 1&60. g. u Sarajevu je održana
IV redovna konferencija Društva studenata
šumarstva Jugoslavije. Konferencija
je najveći dio svoga rada posvetila problemu
studija i po završetku rada donijela
slijedeće zaključke.


1. Višestepena nastava:
a) Predlaže se upravnim organima fakulteta
da u što skorije vrijeme riješi ovo
pitanje;
b) Mi studenti sa svoje strane pratit ćemo
i uzimati aktivno učešće u donošenju
planova i programa;
c) Prilikom njihovog donošenja treba
voditi računa da svaki stepen ima određeno
radno mjesto u operativi. Za ovo operativa
treba da dade punu pomoć.


2. Vanredni studij:
a) Vanredni studenti treba da studiraju
po istim nastavnim planovima i programima
kao i redovni studenti;
b) Na svim fakultetima obrazovati komisije,
koje će pružiti punu pomoć u svakom
pogledu vanrednim studentima;
c) Obrazovati centre za vanredne studente
gdje je to moguće. Naročito bi se
ovo trebalo učiniti tamo gdje postoje srednje
šumarske škole;
d) Centre mogu obrazovati i jači drvni
kombinati;
e) Vanrednim studentima dostavljati
praktikume vježbi da ih unapred prouče.


3. Nastavni planovi, programi
i terenske vježbe:
a) Potrebno je da nastavni planovi i
programi budu adekvatni četverogodišnjem
sistemu studija;


b) Kako terenske vježbe obezbjeđuju
potreban kvalitet nastave to ih je nužno
proširiti i na fakultetskim imanjima odnosno
drvno industrijskim poduzećima. U
cilju rješavanja ovoga pitanja potrebno je
u što kraćem roku osnovati fakultetska
ogledna dobra tamo gdje ona ne postoje
(Zagrebački fakultet).


c) Konferencija predlaže šumarskim fakultetima
da što prije obezbijede učešće
studenata na ferijalnim praksama po šum