DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1961 str. 80 <-- 80 --> PDF |
istraživanja je forsiranje trešnje, jer je njezino drvo mnogo cijenjeno i traženo. Pokazalo se, da trešnja do te dobi ima srednji prsni promjer oko 22 cm, dok bukva oko 16 cm. Isto se tako pokazalo da gorski brijest ima također veći prirast nego bukva. 3. Pokusna ploha bukve, običnog jasena i gorskog javora u oplodnoj sječi. Ispituje se: koliki broj sjemenki padne na tlo po jedinici površine; koliki broj sjemenki proklija po jedinici površine i razvoj ponika u prvoj godini (propadanje ponika tokom godine po mjesecima itd.). Na velikim površinama, koje su prirodnim putem ob*novljene oplodnim sječama pod zastorom krošanja starijih stabala prije 50—60 godina, a čine ih bukva s primjesom tzv. plemenitih lišćara, ustanovljeno je, da za veće učešće plemenitih lišćara pomladno razdoblje treba biti kraće. Ukoliko je pomladno razdoblje dulje, bukva kao skiofilna vrsta, lakše se pomladi, a pomladak običnog jasena i gorskog javora ne mcže dulje izdržati zastor krošanja starih bukovih stabala. Ukratko možemo rezimirati, da je intencra istraživanlra pronalaženja najpogodnijih načina prirodne obnove šuma i dalie njihove njege za postizanje što većeg učešća plemenitih lišćara u bukovim sastojinama. Rezultati su pokazali, da se pravilnim vođenjem oplodnih sječa i njege sastojina — u odnosu na plemenite lišćare — to može postići. Na tai način postiže se veća ekonomičnost u proizvodnji, jer su troškovi proizvodnje manji, nego da se plemenite vrste lišćara umjetnim putem unose u bukove sastoiine. Dr I. Dekanić AKTIVNOST STUDENATA U RJEŠAVANJU PROBLEMA U VEZI SA STUDIJEM Našoj zajednici, koja se razvija brzim tempom, potrebno je mnogo stručnjaka raznih profesija. U vezi s tim potrebama zadnjih nekoliko godina, traže se novi putevi za studiranje na našim sveučilištima, da bismo u što kraćem vremenu dobili kvalitetne stručnjake, koji treba da pomognu i ubrzaju našu socijalističku izgradnju. Da bi se ove potrebe što prije podmirile Savezna narodna Skupština donijela je preporuku da se studij završava za 4 godine. Zatim je uveden vanredni studij na svim fakultetima, a također je u toku uvođenje višestepene nastave. Za realizaciju ovih novina u studiju potrebno je uložiti mnogo napora svih odgovornih faktora tj. Sveučilišnog Savjeta do studentskih organizacija po fakultetima. Studentska organizacija je učestvovala u donošenju novih nastavnih planova, a također na svim sastancima i konferencijama, kao i u svakodnevnom životu aktivno rješava sva pitanja, koja su vezana za problem studija. Koncem 1&60. g. u Sarajevu je održana IV redovna konferencija Društva studenata šumarstva Jugoslavije. Konferencija je najveći dio svoga rada posvetila problemu studija i po završetku rada donijela slijedeće zaključke. 1. Višestepena nastava: a) Predlaže se upravnim organima fakulteta da u što skorije vrijeme riješi ovo pitanje; b) Mi studenti sa svoje strane pratit ćemo i uzimati aktivno učešće u donošenju planova i programa; c) Prilikom njihovog donošenja treba voditi računa da svaki stepen ima određeno radno mjesto u operativi. Za ovo operativa treba da dade punu pomoć. 2. Vanredni studij: a) Vanredni studenti treba da studiraju po istim nastavnim planovima i programima kao i redovni studenti; b) Na svim fakultetima obrazovati komisije, koje će pružiti punu pomoć u svakom pogledu vanrednim studentima; c) Obrazovati centre za vanredne studente gdje je to moguće. Naročito bi se ovo trebalo učiniti tamo gdje postoje srednje šumarske škole; d) Centre mogu obrazovati i jači drvni kombinati; e) Vanrednim studentima dostavljati praktikume vježbi da ih unapred prouče. 3. Nastavni planovi, programi i terenske vježbe: a) Potrebno je da nastavni planovi i programi budu adekvatni četverogodišnjem sistemu studija; b) Kako terenske vježbe obezbjeđuju potreban kvalitet nastave to ih je nužno proširiti i na fakultetskim imanjima odnosno drvno industrijskim poduzećima. U cilju rješavanja ovoga pitanja potrebno je u što kraćem roku osnovati fakultetska ogledna dobra tamo gdje ona ne postoje (Zagrebački fakultet). c) Konferencija predlaže šumarskim fakultetima da što prije obezbijede učešće studenata na ferijalnim praksama po šum |